Aleksinačke vesti - novosti Aleksinac
Search
cirilica | latinica

Zašto raste spoljnotrgovinski deficit

rss

14.05.2022. 🖋 Petrica Đaković 📸 Mitar Mitrović

Povećanje deficita spoljnotrgovinskog bilansa u prva tri meseca ove godine za više od 130 odsto, posledica je i spoljnih faktora na koje Srbija nije mogla da utiče, ali i lošeg rukovođenja javnim preduzećima. Ovim tempom minus u platnom bilansu mogao bi da premaši pet milijardi evra, pa se postavlja pitanje i kako će se on finansirati

Zašto raste spoljnotrgovinski deficit

I izvoz i uvoz robe i usluga, pokazuju martovski podaci, standardno beleži rast, prvi po stopi od 28,5 odsto, drugi za 20 procentnih poena više u poređenju sa istim periodom 2021, što je minus u robnoj razmeni povećalo za više od 130 procenata. Skoro neviđeni rast deficita robne razmene Srbije sa svetom, koji je doveo i do pada pokrivenosti izvoza uvozom sa 80,4 odsto na 69,6 odsto u prva tri meseca ove godine, donekle je moguće opravdati onim što se trenutno dešava na istoku Evrope, a posledično i u većini sveta, ali i onim što se u Srbiji, a pogotovo u njenim javnim preduzećima dešavalo u godinama koje su ovoj, sada, ratnoj krizi, prethodile.

Da je situacija teška, odnosno da sve čeka teška i neizvesna zima, mada smo tek u proleću, upozoravaju i državni zvaničnici, pritom zanemarujući pozivanje na odgovornost onih koji su ovaj deficit svakako mogli učiniti manjim, da su samo radili posao za koji su bili ili su još uvek plaćeni. Osim enormnog rasta jaza između uvoza i izvoza robe i usluga podaci Ministarstva finansija i NBS pokazuju i rast deficita platnog bilansa, koji je u prva dva meseca, praktično pre otpočinjanja rata u Ukrajini, bio 866 miliona evra. Ako bi i u narednim mesecima pokazivao isti trend, Srbija bi ovu godinu završila sa minusom na kontu tekućeg platnog bilansa većim od pet milijardi evra, umesto sa dve do tri milijarde, koliki je bio i u godinama kovid krize, ali i pre nje.

„Situacija se, što se tiče cena po kojima Srbija trguje na svetskom tržištu, potpuno preokrenula u odnosu na neke ranije godine. Mi smo prethodnih godina imali sreću da su cene onoga što izvozimo rasle, a cene onoga što uvozimo bile povoljne, pa je to dovodilo do manjeg deficita. Sada se suočavamo sa drugačijom situacijom po dva osnova. Prvo smo u mnogo većim količinama uvozili električnu energiju u trenutku kada su njene cene na svetskom tržištu divljale. Drugo, povećan je uvoz gasa po tržišnim cenama u trenutku kada je njegova cena bila na istorijskom maksimumu. Neizvesnost je velika i zato je teško prognozirati šta će se dešavati u narednom periodu, sigurno ćemo tokom letnjih meseci imati manje potrebe za energentima, što će povoljno uticati na spoljni deficit“, kaže za NIN Milojko Arsić, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu.

Ako su uvozne i izvozne cene i obrnule ćurak na svetskim tržištima, a na šta naši kreatori ekonomske politike ni na koji način nisu mogli da utiču, količine energije koje su se uvozile, ali i trenutak kada je to rađeno, svakako su zavisili isključivo od nas. Prisutna energetska kriza ne samo da je otkrila kako Srbija zbog zanemarenog proširenja podzemnog skladišta gasa nema dovoljne kapacitete ovog energenta u svojim rezervama, nego je zbog još većeg zanemarivanja načina na koji se upravljalo možda i najvažnijim sistemom u zemlji, a to je Elektroprivreda, došla u situaciju da po izrazito nepovoljnim cenama mora da uvozi ogromne količine električne energije, jer nije u stanju da sama proizvede potrebne megavate. Da ovoga nije bilo, spoljni deficit bi zbog pomenutih svetskih poremećaja na koje je nemoguće uticati svakako bio veći, ali ne onako kako to brojke sada pokazuju.

„Dobar deo novog duga prema inostranstvu izvire iz očajnog upravljanja EPS-om. Nestašica nije bilo samo zato što je to loše za vlast, ali je zato došlo do ogromnog i preskupog uvoza električne energije jer se EPS-om dugi niz godina upravlja pogrešno. Loša uprava i pogrešno planiranje, ako ga je uopšte i bilo, kao i nestručnosti u EPS-u i nadležnom ministarstvu imaće dugoročne posledice koje će se ogledati ili u nestašicama ili u uvozu i povećanju cena, a najverovatnije u sve te tri oblasti“, kaže za NIN Miroslav Jovanović, sa Univerziteta u Ženevi.

www.nin.co.rs


# Elektroprivreda
@


 



Budite obavešteni

Dozvoljavam da mi ovaj portal dostavlja obaveštenja o najnovijim vestima