Aleksinačke vesti - novosti Aleksinac
Search
cirilica | latinica

Borba protiv sive ekonomije (10)

rss

02.09.2014. Dragan Radović

Utaje po branšama (prvi deo)

Pune tri godine pokušavam da objasnim protiv koje sive ekonomije se treba boriti u Srbiji. To nije ona na kartonskih uličnim tezgama, već ova, perfidno sakrivena koja se obavlja pod plaštom legalno osnovanih firmi. To je siva ekonomija u kojoj utaje odnose preko tri milijarde evra budžetskih prihoda. Zbog tih utaja preti kolaps PIO fondu, zdravstvene usluge su na poslednjem mestu u Evropi, prosvetni i zdravstveni radnici su omalovaženi i poniženi vrednovanjem njihovog rada. Nisu u boljem položaju ni pripadnici vojske i policije. Svi su nezadovoljni. Opravdano.

Da bi se stanje popravilo, budžet napunio, potrebno je da se država izbori protiv utaja u sledećim branšama.

 

1. AUTOBUSKI PREVOZ PUTNIKA

Preko 80 miliona evra procenjene su utaje raznih poreza i doprinosa u autobuskom prevozu sto je 50% dažbina cele branše. Utaje su u neregistrovanju prometa i radu neprijavljenih radnika. Tako imamo firme koje imaju višestruko više autobusa od broja vozača, firme koje sa više stotina vozača prave promet od nekoliko desetina miliona dinara i obrnuto, firme sa malim brojem radnika koje prave promet od više stotina miliona dinara. Jedna poznata firma prijavi promet od 20 miliona din., činjenično ima preko 220 mil. din. Druga firma, takođe poznata, prijavi promet malo preko 200 mil.din., činjenično ima preo 500 mil. din. I TO NIKO NE PRIMETI. U okviru obe branše nepoznati je iznos goriva kupljenog na crno te su nemoguće procene dodatnih utaja PDV-a i akciza.

REŠENjE: Postoji uputstvo kako iskontrolisati celu branšu za samo mesec dana.

 

2. SAOBRAĆAJ – DOMAĆI I INOSTRANI TRANSPORT ROBE

Manji kamioni i kombi prevoz robe skoro uvek obavljaju bez registrovanja prometa. Razne su procene koliko ima transportnih vozila, čak i preko 100 hiljada. Najčešće su vozači bez prijave na rad. Prijavljenim radnicima se skoro uvek obračunavaju plate po minimalnoj osnovici. Najizraženiji primer je međunarodni transport gde većina vozača ima zaradu od 21 hiljadu din. Zvanične plate su od 500 do 1500 evra, odnosno 10 do 15 % od ugovorene ture koju voze – vlasnici im obračunavaju fiktivne dnevnice za službeni put u inostranstvo, radnik preda jedan obračun sa troškovima, vlasnik pravi drugi (falsifikat) sa naduvanim dnevnicama, izvrši se uplata na tekući račun radnika, vlasnik već ima ovlašćenje i podigne novac. Tako se desi da na ime radnika bude i po 20 do 30 hiljada evra uplaćenih dnevnica na tekući račun godišnje a da radnik uopšte i ne zna da je preko njegovog računa vršeno veliko pranje novca (isti sistem isplate ide na svakog vozača u firmi). Tako radi većina firmi iz ove branše. ‘Ako bi nam to ukinuli svi bi prestali da radimo’, kažu vlasnici.

REŠENjE: Ograničiti isplatu deviznih dnevnica po radniku do visini isplaćene neto zarade.

 

3. TURIZAM

Agencije svoje aranžmane prodaju u gotovini, dinarima i čvrstoj valuti, bez evidentiranja prometa. Tako imamo firmu iz BGD-a koja ima šest autobusa, samo jednim autobusom za dve nedelje odveze turiste u inostranstvo za 100 hiljada evra, godišnji prihod prikaže manje od 100 hiljada evra. Ova agencija ne prikaže čak i nekoliko miliona evra prometa. Većina agencija koje imaju svoje autobuse imaju isti sistem rada, niko i nikada ih nije kontrolisao. Sav keš koji dobijaju koriste za plaćanje inostranih aranžmana na ruke, takođe i domaće aranžmane plaćaju na ruke – znači, dotičemo i naše hotelijere koji većinom u turističkim mestima rade za gotovinu i bez registrovanja prometa.

Sve dodatne usluge koje agencije vrše turistima u inostranstvu su potpuno neregistrovane.

Veliki turistički centri su Meka za pranje novca i sivu ekonomiju.

Vrnjačka Banja je pred bankrotom, opštinska kasa je prazna a grad od gostiju nije naplatio niti dinara turističke takse u 2013.g.– sve su zadržali građani koji izdaju sobe i apartmane gostima a ne prijavljuju promet. Preko leta u toj banji dnevno ima preko 15 hiljada gostiju.

Zlatibor, Soko Banja, kao i mnogi turistički centri su vodeći u utajama novca po više osnova: neregistrovanje prometa gostiju,neplaćanje gradske takse, ugostiteljske i mnoge druge usluge se vrše bez izdavanja računa.

REŠENjE: Sve inspekcije sa republičkog nivoa spustiti na lokalni, danonoćne kontrole vršiti po unapred pripremljenom planu i uputstvu o kontrolama svih utajivača.

 

4. UGOSTITELjSTVO

Već je poznato koliko ne dobijate račune u raznim restoranima, kafićima, pivnicama, picerijama. Ili se dobije račun koji u stvari uopšte nije račun, na kome sitnim slovima piše: Molimo sačekajte račun. To su „fore“ koje su ubacili programeri, vrlo lako se spreči utaja izbacivanjem takve opcije iz softvera. Već sam navodio primere da bolje sendvičare na ćošku, kao i restorani, dnevno utaje od 100 pa i više stotina evra što na godišnjem nivou daje od 30 do 100 hiljada evra utaje PDV-a. Primeri velikih sala koje se izdaju za svadbe: često bude 200 do 500 gostiju, meni košta od 20 do 40 evra po osobi, ceh bude od 4 hiljade evra do 10 ili cak i 20 hiljada evra prometa – a utajeni PDV ide od 1 do 3 ili 4 hiljade evra samo za jedan dan u tom objektu – velike sale su najčešće svaki vikend oba dana zauzete. A gde su neprijavljeni konobari, hrana koja keteringom stiže iz Raške ili Novog Pazara, fotografi sa više hiljada fotografija po paprenoj ceni, muzičari koji su obično čisti divljaci.

300 MILIONA EVRA IZNOSE UTAJE U TURIZMU I UGOSTITELjSTVU.

 

5. OBEZBEĐENjE I ČISĆENjE OBJEKATA

Neverovatno da radnici u tim firmama rade na neke ugovore od 2 meseca za plate od 16 do 17 hiljada din., bez prijave na staž, kao neka obuka – posle dobijaju otkaz. Taj novac ide na ruke, bez evidentiranja. Kažu da ima firmi koje imaju i po 500 radnika na takve ugovore, a neke najjače i do 2000 hiljade radnika. Nema puno takvih firmi, vrlo lako bi se identifikovale. Firme za čišćenje učestvuju na tenderima gde nude radnika po ceni od 25 hilj. din. mesečno – takve firme ne prijavljuju radnike uopšte, isplate prvih mesec – dva, par meseci ne isplate platu i onda otpuštaju radnike. Vrlo jednostavno se proveri svaka firma iz ove branše – proverom sklopljenih ugovora sa naručiocima posla. Zakonom o javnim nabavkama državne firme na tenderima prihvataju najpovoljnije ponude koje najčešće daju firme sa najvećim brojem angažovanih radnika na crno.

Austrija je dobar primer kako se boriti protiv rada na crno: naručilac poslova ili investitor u čijem se prostoru nađu neprijavljeni radnici plaća dvostruko veću kaznu od izvođača čiji su radnici zatečeni: naručilac poslova je dužan da proveri sve radnike angažovane u svom prostoru ili objektu.

U agencijama za obezbeđenje i čišćenje veliki broj angažovanih radnika su penzioneri. Kako bi se dala prednost zapošljavanju mladih pre penzionera, potrebno je izjednačiti doprinose za penzionere sa doprinosima koji se plaćaju za sve druge radnike čime bi penzioneri izgubili prednost nad mladima.

 

6. PROIZVODNjA I PRODAJA HRANE

Obzirom da se u Srbiji najviše novca troši za hranu logično je da su utaje i najveće u prodaji hrane. Vraćamo se ponovo na sendvičare, pekare, kao i sve druge koji prodaju hranu – retko kada ćete dobiti račun. Takođe i piljare gde je većina robe prodata na crno. Vrlo zanimljivo da se u tim radnjama roba nabavlja zvanično, proda na crno, u knjigama se trenutno vidi nesklad – ALI DA IMA KO DA POGLEDA.

O pijacama da i ne govorimo, sva roba se nabavlja na kvantaškim pijacama od preprodavaca, niko nema koristi, što je najgore ubijaju sa cenama one prodavnice koje su u blizini i htele bi da rade legalno. Kvantaši su leglo preprodavaca. Eminentni profesor sa Poljoprivrednog fakulteta procenio je da neregistrovan promet hrane doseže dve milijarde evra.

REŠENjE: Stroga kontrola svih prodavaca poljoprivrednih proizvoda, razdvojiti proizvođače i nakupce. Nakupce uvesti u legalne tokove. Sprečiti sve piljare koje se snabdevaju na kvantašima da prodaju hranu u svojim radnjama bez registrovanja prometa.

PEKARE su posebna tema u okviru prodaje hrane. Neozbiljna je izjava nekih pekara da rade sa gubitkom a od kilograma brašna najčešće naplate i do 500 dinara od napravljenih pogačica i ostalih proizvoda – mnoge pekare do prošle godine nisu bile u sistemu PDV-a, promet od 4 miliona su ostvarivale mesečno. Trenutno 80% pekara je van sistema PDV što govori da oni rade skoro sve na crno, od nabavke sirovina pa sve do prodaje. Najčešće su i radnici bez prijave.

Promet pšenice i brašna je 70 do 80% na crno, bez prijave prometa (afera sa praznim silosima sve govori). Kako je moguće da hiljade tona brašna pređe iz legalne u nelegalnu trgovinu a da DRŽAVNE ISNPEKCIJSKE SLUŽBE TO NE PRIMETE. Svaka druga vekna hleba je proizvedena i prodata na crno.

REŠENjE: Brze desetominutne kontrole u svim gradovima, i po nekoliko puta u istim objektima sa proverom pazara, zatečenih radnika i ugovora o zakupu.

 

7. BUVLjACI

Najčuveniji Pančevački buvljak, kompletan promet robe na crno. Direktor Poreske uprave je početkom 2013. obišao tu pijacu, konstatovao da je TO STRAŠNO i ništa nije uradio po tom pitanju – u prevodu je PODRŽAO takvu prodaju. Slično je i na Novom Beogradu, OTC je leglo sive prodaje gde su najveću korist imali reketaši tržišni inspektori.

REŠENjE: Brze desetominutne kontrole u svim gradovima, na svim buljvacima, po nekoliko puta dnevno u istim objektima.

 

8. TEKSTIL – PROIZVODNjA I PRODAJA

Na buvljake se oslanja najviše prodaja TEKSTILA. O kineskim tekstilima koji dominiraju sivom prodajom da ne pričamo, previše je poznato. Tu su i razni domaći proizvođaci: Pazarci sa teksasom, Ariljci sa svojim vešom, razni drugi proizvođači rublja, posteljina (ove robe na pijacama ima u izobilju, sve na crno). Izvor sa carine tvrdi da stotine kombija dnevno pređe preko granice sa neregistrovanim količinama tekstila.

 

9. CARINA KAO IZVOR ROBE NA CRNO

Iz Asocijacije malih i srednjih preduzeća Milan Knežević je na konferenciji za novinare rekao da vrednost robe koja uđe iz inostranstva na carinu, izađe 4 milijarde evra manja vrednost – carina prokrijumčari toliko, podatak koji je izjavio pred direktorom Poreske uprave Srbije. O carini i njihovim sistemima se može pričati do mile volje. Stručnjaci iz Poreske policije su mišljenja da treba uporediti sve papire uvoznih roba koji stižu u luke Pulu i Kopar sa papirima koji se predaju našoj carini (sve uvezene robe, najviše iz Kine).

Apsurdna je sledeća računica: Od ukupno naplaćenog PDV-a dve trećine se naplati na uvozu, jedna trećina u zemlji. Ako pretpostavimo da uvoznici zaračunaju prosečnu maržu od 50% dobijamo kompletno naplaćeni PDV u Srbiji samo od uvezene robe. A gde je sav naplaćeni PDV od prodaje struje, telekomunikacionih usluga, komunalnih i svih drugih usluga, kao i PDV od svih drugih domaćih proizvoda? Ostaje utajivačima!

 

10. OTKUPLjIVAČI SEKUNDARNIH SIROVINA, VOĆA I POVRĆA

Otkup sekundarnih sirovina sa pumpanjem količina i cena sluzi za velika pranja. Oduvek su se preko otkupa metala podizale i prale ogromne količine keša. Otkup svih vrsta voća: malina, kupina, jagoda, višanja, šipuraka, takodje. Posebna priča su otkupljivači mleka – manje mlekare u unutrašnjosti koje imaju svoju proizvodnju kačkavalja, mekog sira i drugih mlečnih proizvoda – robu restoranima ili manjim piljarama bez registrovanja prometa.

 

11. SPORT

O velikim pranjima prilikom prodaje sportista i ne treba pričati, sve je već poznato. Sportski savezi su generatori sive ekonomije, a klubovi izvršioci. U klubovima je samo keš u opticaju: članarina, plaćanje zakupa po raznim salama, angažovanje trenera, stipendije igrača i igračica. Sva plaćanja kada su takmičenja: sudije, delegati i druga zvanična lica idu keš na ruke – savezi ne dozvoljavaju početak utakmice ako nisu izmirene sudije, priznanica je dokaz. Savezima treba zabraniti dotacije svim klubovima koji vrše isplate ličnih primanja bez obračunavanja poreza po odbitku.

RESENjE: Svi savezi koji organizuju bilo koje takmičenje moraju imati dokaze o isplaćenim ličnim primanjima sa plaćenim porezom po odbitku.

 

12. GRAĐEVINARSTVO

Leglo rada na crno, bez prijave radnika. Još veće pranje novca stečenog iz svih prethodnih tačaka. Vrlo lako se sve otkrije. Najčešće se vrši prodaja stanova i poslovnog prostora plaćanjem kešom, uvek se prikazuje niža cena od tržišne. Prilikom vršenja prenosa Poreska uprava Srbije – deo za prenos apsolutnih prava razrezuje porez na prenos – jedina korumpirana služba u Poreskoj upravi (PU je, odgovorno tvrdim najnekorumpiranija služba u državi). Na prenosu službenici imaju istu foru u svim gradovima po Srbiji (u po nekom gradu su pošteni službenici): razrežu 50 do 100% veću osnovicu, onda oštećeni uvek nađe vezu, časti 100 do 200 evra, dobije rešenje koje je opet 30% jače od realnog – država više dobila, poreznik zadovoljan, kupac manje platio .

RESENjE: Prilikom izdavanja građevinske dozvole popuniti anketu: a. Ime investitora, b. izvor finansiranja, c. objekat za prodaju ili porodična zgrada, 4. ako je za prodaju da li je vrednost prodaje preko 8 miliona din., obveznik PDV – da ili ne. U toku izgradnje kontrola utrošenog materijala po projektnoj dokumentaciji sa dokazima o nabavci građevinskog materijala, provera izvođača radova za angažovane radnike – legalno zaposleni ili rad bez prijave.

 

13. PROIZVODNjA I PRODAJA STOLARIJE

Proizvodnja stolarije od PVC-a, drveta, aluminijuma – najčešće se radi u kućnim radionicama. Veće firme koje se bave proizvodnjom stolarije snabdevaju tačku 11., sve keš i na ruke.

REŠENjE: Stalna provera svih uvoznika profila kao i distributera.

nastavak….BORBA PROTIV SIVE EKONOMIJE – UTAJE PO BRANŠAMA drugi deo…

 

 

 

Dragan Radović

 

Prijave za neizdavanje fiskalnih računa 
011-3619 900

Automatska telefonska sekretarica za prijavu neizdavanja fiskalnih računa 
011-3620 932

 

 


# prevoz budžet saobraćaj izbori fotografija siva ekonomija Dragan Radović Vrnjačka Banja sportski savez Poreska Uprava
@


 



Budite obavešteni

Dozvoljavam da mi ovaj portal dostavlja obaveštenja o najnovijim vestima