- Novosti
- Društvo
- Ekonomija
- Nauka i tehnika
- Zdravlje
- Kultura
- Zabava
- Sport
- Kolumne
- Najave i obaveštenja
- Aleksinac
- Oglasi
- Poslovni oglasi
Zašto selo propada: Srbija uvezla desetine hiljada tona povrća!
09.04.2016. Oslobođenje
Srbija, zemlja koja, kako često volimo da kažemo „pola Evrope može da hrani“ u inostranstvu je prošle godine, između ostalog, nabavila 15.000 tona pasulja, 25.000 tona paradajza, 30.000 tona krompira, kao i više od 6.000 tona krastavaca… pokazuju podaci Privredne komore Srbije.
Rano povrće, mladi krompir, paradajz, krastavci, stižu gotovo sa svih kontinenata, uvozno smo zavisni i od onoga čega bismo mogli da imamo napretek.
Godišnje za povrće, koje možemo sami da gajimo „damo“ više desetina miliona dolara. Samo za pasulj u toku 2015. platili smo 11 miliona dolara, na krompir je „otišlo“ još devet, na paradajz 15,5 a krastavce 3,8 miliona dolara…
– Ukupan uvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u 2015. godini iznosio je 1,4 milijarde dolara, dok je izvoz iznosio oko 2,8 milijardi dolara – kaže za „Novosti“ Nenad Budimović, sekretar Udruženje za poljoprivredu, prehrambenu industriju.
Najzastupljeniji u uvozu su, dodaje Budimović, slatkiši, konditorski proizvodi za koje smo izbrojali čak 171 milion dolara, za sokove i džemove – 66,8 miliona dolara, dok je za mineralne vode i bezalkoholna pića plaćeno oko 35 miliona „zelenih“ novčanica.
Trgovci ističu da ponuda povrća i voća zavisi prvenstveno od sezone i od mogućnosti da se ta roba nabavi na domaćem tržištu. Mladi krompir stiže nam iz Grčke, crni luk iz Holandije, beli iz Kine, krastavac iz Makedonije, pasulj iz Kirgistana…
– Gde god je moguće sarađujemo sa domaćim proizvođačima, pogotovo u kategoriji voća i povrća – tvrdi Olivera Ćirković, pi-ar menadžer „Univereksporta“. – Naravno, postoje kategorije gde je to nemoguće, kao kod tropskog voća, ali i tamo gde se pored domaće skuplje nudi i uvozna jeftinija roba, kao recimo za beli luk, pasulj…
Stručnjaci upozoravaju da je naš problem to što imamo četiri puta manji obim proizvodnje od potrebnog, koji je u znatnoj meri opao tokom privatizacija u poslednje dve decenije. Savetnik za agroekonomiju Ekonomskog instituta u Beogradu Miladin Ševarlić kaže, za „Novosti“, da je više razloga za povećan uvoz povrća i voća.
– Najpre, naša nedovoljna proizvodnja ranog povrća po cenama koje nisu konkurentne u odnosu na robu i cene, recimo iz Turske – ističe Ševarlić. – Drugo, razlike u nivou subvencija koje dobijaju poljoprivrednici u Srbiji, a koje su najniže u Evropi. Zatim, kolateralna šteta zbog ekonomskih sankcija SAD i EU s jedne, i Rusije s druge strane, što se odrazilo na povećan uvoz visokosubvencionisane proizvodnje iz EU i Turske na naše potpuno liberalizovano tržište.
Ponude
Trgovci kažu da domaća proizvodnja često ne zadovoljava potražnju, pa zato prodaju uvozni zeleniš. Struktura ponude uvoznog voća i povrća, kažu, zavisi od godišnjeg doba. Uvozi se u periodu kada te robe nema na domaćem tržištu.
# poljoprivreda hrana dr Miladin Ševarlić bez GMO
@
Tweet
Latest news
- Evropsko prvenstvo u džiu džicu
- Razvoj seoskog turizma
- Cvele obradovao Voždovce
- Elita u Srba
- Promocija knjige
- Biraj Vožd
- Deca Loših Muzičara u Nišu
- Obuka sa radionicom
- Zoka i Arči u Voždu
- Potpisani ugovori
Latest ads
- Crtana serija NINDŽA KORNJAČE stare epizode, kompletno + USB
- Prodajem lokal
- Serije 'ALLO 'ALLO + MUĆKE + USB (AKCIJSKA CENA)
- 20/40 FT HC transportni kontejner na prodaju
- Serija MUĆKE kompletna na USB (AKCIJSKA CENA) + poklon