Aleksinačke vesti - novosti Aleksinac
Search
cirilica | latinica

Priča o Srbiji oduvek

rss

14.01.2021. Boža Marković

Naš, srpski drevni kalendar star je 7529 godina, prema izvorima o kojima postoje dokazi. Međutim, malo se o ovome javno zna, a zbog raznih okolnosti i u stručnoj javnosti komunikativno kompetentnoj da se ovo objavi o tome se malo govori. Treba o ovome da uče i mlađi naraštaji, mada ne bi smetalo da i stariji o ovome nešto više znaju, o srpskoj istoriji koja je toliko stara i istinita.

Priča o Srbiji oduvek

Međutim, na potvrdu se još čeka, jer nemamo za sada istoričare tog kapaciteta, odnosno iako postoje zbog drugi razloga ne istupaju u javnost, iako bi takvi trebali da prednjače. Oni retki su osporavani, žigosani i neprihvaćeni, jer ne koriste podatke iz "pobedničke" istorije. Nisu korumpirani da bi te lekcije reprodukovali, kako sami tvrde. Sa novijom istorijom se isto tako mnogi istoričari ne bave, sa retkim izuzecima, pa i oni koji su za to od društva plaćeni, a u javnim istupima to sami potvrđuju. Mnogo više narodu saopštavaju istinu učesnici u nekim novim događajima u popularnim emisijama, kao i predstavnici partija koje su za odbranu Srbije u celosti, odnosno u okvirima kakvim je naša država bila u neko novije istorijsko vreme. Retke su i celovite postavke o toj našoj istoriji. Postoji jedan noviji muzej gde su objedinjeni podaci o našoj manje poznatoj istoriji iz vremena "doseljavanja Srba na Helm". U Nišu je i neki Aleksinčani su ga organizovano posetili, kao i dva istoričara iz naše Opštine koji su tamo bili. Takva istorijska riznica je značajna, jer je u njoj predstavljeno vreme srpskih vladara od prve polovine osmog veka. O tome su popularne knjige štampali u više hiljada izdanja, kao npr. Milić od Mačve u publikaciji "Kosovski boj u Gerasimovom letopisu" povodom šest veka od Kosovske bitke. To je datum oko koga se sve vrti: da li su Sloveni u tom veku doseljeni na Balkan, ili smo tu oduvek. Postoje dokazi da smo tu bili i pre, na širem prostoru Balkana i Evrope, ali ništa se ne menja u glavama ljudi, jer treba dosta vremena da prođe koliko se o ovoj netačnoj istoriji pričalo da bi se formirao novo znanje, a treba da postoji i spremnost da se novo prihvati. Ako je tačna tvrdnja da više od polovine građana Srbije ima saznanja koje daju sredstva novih informacionih tehnologija onda smo mi u stanju da do mnogih iskrivljenih i skrivenih istorijskih činjenica brže dođemo. To ohrabruje i brže dođe do čitalaca nešto o čemu se nagađa, novo je, sveže je, nije bajato, a ne košta mnogo, što je takođe važno, baš zahvaljujući izumima velikih Srba poput Tesle i drugih. Tome doprinose u novije vreme smeli i informisani, mnogi stručni, ali i drugi koji znaju iznose  određene istorijske istine i to dokumentuju i time dokazuju svoje tvrdnje. Postoje dokazi o našem najstarijem kalendaru, ali i o tome da ti dokazi to naše mnogo vekovno postojanje na ovim prostorima potvrđuju, ali kao da to ne postoje. Učili smo i dalje se u školama predaje germanska balkanologija. Ova zapadno- evropska balkanologija, germanska i nordijska,  ima opravdanja da tako priča, jer se drugačijom pričom dolazi do toga da treba da se menja njihova istorija, jer je naša starija. Dokazi su naš način život, poznavanje tehnologija , o čemu svedoči Vinča i naše pismo, Pločnik- slike koje prate tekst, eksploatacija ruda  i mnogo toga drugog gde su naši kulturni i drugi koreni, a potvrda su, između ostalih, dokazi profesora Kljusova o našem DNK i naroda Evrope.

Ostaci drevne prošlosti u Pločniku

Pločnik je višestruko značajan, po dalekoj istoriji i po Pločničkoj bitki, koja se vodila protiv Turaka u tom mestu deset godina pre Kosovskog boja. Interesantno je i to što preko ovog istorijskog lokaliteta prolazi stari put za Prištinu, što se na slici vidi. Iskreno se nadamo da će to biti izbegnuto u novoj trasi puta ka Prištini, jer su na tom lokalitetu podignuti rekonstruisani praistorijski objekti i nadvožnjak je iznad jugo- istočnog dela tog lokaliteta, a mozaik od četiri slike predstavlja pogled na severo- zapadni deo nalazišta na kome se jasno vide ostaci zgrada, kupatila i drugi delovi pločničkog istorijskog naselja.

Pločnik pre dve decenije

U razgovoru sa jednim uglednim Nemcem on je govorio da su ova područja Balkana bila naseljena pre sedmog veka, ali da su tu bili drugi narodi, a ne mi. 

Zašto to tako mora da bude? Pre svega, jer na mnogim podacima nisu skinute oznake tajnosti, kako u svetu, tako i kod nas. Istina je da u Vatikanskoj biblioteci ima toliko malo dostupnih podataka, da bi mnogi zvaničnici u ovoj državi u državi dali čak i svoj visoki čin u toj službi samo da zavire u neke istorijske dokumente. Ne vidimo najnovije tvrdnje Nemaca, katolika koji govore otvoreno o uništenju Jevreja, Roma, Srba i nearijevaca u Drugom svetskom ratu i o tome da su fašisti znali da čine zločine, što se sve okreće oko ovih pitanja koja su deo pitanja ovog teksta. Tako i naši službeni dokumenti su pod zaštitom više godina nego u drugim, u tom smislu demokratičnijim zemljama,  jer je tako zakonom propisano, pa je u tome uzrok da se mnogo toga ne sazna, navodno bilo bi kontraproduktivno. 

Ali, o istoriji mnogih novijih država stanje je drugačije. Tako npr. o državnim tajnama  Sjedinjenih Američkih Država se mnogo više i o mnogo čemu priča, skinute su oznake tajnosti sa mnogih dokumenata, jer je kod njih, zbog toga što imaju akt o informacijama dostupnim javnosti koji je donet pre više od jednog veka, a s druge strane važe za kolevku svetske demokratije, mada je mi tako ne doživljavamo. Dokaz da smo u pravu su i sva nova događanja kod njih posle izbora 46. američkog predsednika.

Uvek kroz istoriju je bilo tako. Nikola Tesla, kao nepriznati nobelovac sa više desetina vrhunskih pronalazaka vrednih Nobelove nagrade, nije dobio podršku onih, čiji bi kapital bio ugrožen Teslinim pronalascima. Zajedno sa njim u vrhu znalaca i inovatora ima još dosta Srba- Pupin, Milanković, od starijih, a u novije vreme dosta naših naučnika je radilo na programu Apolo, a među iseljenicima ima dosta senatora, biznismena i stručnjaka u raznim oblastima.

S druge strane, ništa manje nisu značajni Srbi koji su u carskoj Rusiji dali značajan pečat u diplomatiji, armiji, rukovođenju velikim gradovima, inovatori i drugi o kojima se malo govori, ali su oni svojim zaslugama priznati i zaslužili značajno mesto koje se u RF ceni, ali mi to ne znamo ili ako znamo draži nam je svako drugi nego brat po krvi, rodu, veri i oružju.

Izgleda da je u svemu tome ključ svih tajni, jer se time štiti materijalni interes pojedinca ili grupe ljudi. Međutim, uprkos svemu otkriveno je mnogo toga u Americi i može da se dođe do mnogih podataka o tajnim poduhvatima, predsedničkim tajnama, Beloj kući, zlatu, tajnim rezervama, kretanju novcu, vojnim tajnama, ali i obrnutoj tehnologiji- visokoj i modernoj tehnologiji, koju su američki naučnici otkrili, uz pomoć mnogih naučnika iz vremena pre i u toku Drugog svetskog rata, do danas. Ovde se misli na mnoge nemačke naučnike koji su radili za naciste, da bi zatim prešli da rade za Ameriku. Saznanja velikog nobelovaca A. Ajnštajna, ali i poljskih matematičara, koji su otkrili kripto mašinu za dešifrovanje nacističkih telegrama, su u tome bila značajna. Dešifrovanje telegrama bilo je presudno da se saznaju planovi nacista za borbena dejstva, ali i da se koncipira računar koji je danas prisutan skoro u svakoj kući. Računar je nekada bio toliko veliki da je bila jedna veća soba da bi bio instaliran. Danas je to jedan bolji telefon sa preko hiljadu tranzistora koji pruža mnogo informacija, nasuprot radio uređaju na baterije, sa malim brojem tranzistora, koji je još kod nekih ljudi omiljen. Napredak koji je ogroman i razumljiv, a znanja su ustupljena i dostupnija mnogima. Smatra se da su ta znanja ustupljena čovečanstvu od naprednijih civilizacija od naše. Tim znanjem je baratao Nikola Tesla, koji je umro u siromaštvu. O njegovoj smrti u novije vreme ima i  druga  verzija, kao u slučaju mnogih legendarnih ličnosti i okolnosti u kojima su se nalazili. Međutim, pitanje je da li je bio tako siromašan kada je pravio vredne elektro proto tipove mašina, kao što su nebeski štitovi, za koje znaju, verovatno, oni najjači, ali i neki mali narodi. Verujemo da su i Srbi među njima. Kako? Slušamo dosta o tome, ali da li to uvažavamo i prihvatamo? Ne! Zašto? Zato što o tome malo znamo, i polazimo od toga da o to nismo ništa čuli, pa nemamo takvo uverenje koje nam znači potvrdu toga. Pitaju se neverni odakle to saznanje drugima. Prosto, drugi su zainteresovani, čitaju i stalno se informišu. Zbog toga su i na udaru. Međutim, pitanje je da li to svet ne zna? Zna, nasuprot nama, i po tome se vlada. Zato su bolji i uspešniji od drugih, gde i mi spadamo, jer činjenica je da ljudi po rođenju imaju svo znanje koje je do tog trenutka dostupno čoveku samo pitanje je odabranih koji to umeju da koriste. To naši umni ljudi i dokazuju. S druge strane, smatramo da smo uvek imali ljude pune znanja i da danas imamo sposobne ljude koji su moćni da reše mnoga pitanja. Tu su mnogi koji nisu otišli iz zemlje, ali i oni koji su sa još većim znanjima došli i ta znanja plasiraju sami i u svom aranžmanu. Zato treba te ljude okupiti i uzeti ono što žele da podele sa nama u interesu našeg napaćenog naroda.

U naše opstajanje uloženo je dosta. Velike su koristi od savremene informacione tehnologij i obrnute tehnologije. Mnoge informacije se uspešno koriste u održavanje našeg identiteta. Informacije su dostupne preko zaštićenih sistema, ali se mnoge informacije dobijaju preko tekućih računa, telefona i na druge način, prikupljanjem podataka u anketama, neposrednim prisluškivanje i prenošenjem informacija u "gluvu sobu", a pokazalo se da je autor knjige- visoko pozicionirni oficir iz ove sobe bio na drugoj strani nego narodnoj, bezbednosti i mnogo čega drugog. 

Naša država ima duboke narodne korene. Prve javne zgrade u mnogim sredinama bile su u privatnom vlasništvu. Stavljane su u funkciju države na razne načine, jer su ljudi shvatali značaj tog uloga. Nedavno je govorio unuk jednog značajnog Beograđanina, poreklom iz Svilajnca, koji je zadužio Beograd, ali kome je vlast 1945. sve oduzela iz ideoloških razloga, što tvrdi autorka izložbe o Milošu Savčiću. Država skromna i nejaka, na početku, polako se uključivala. Danas je situacija drugačija. Mnogo toga se finansira zahvaljujući moćnijoj i jačoj državi. Ljudi koji vode državu vide i znaju više, ali su i sposobni da nađu mnoga rešenja i poznati su u javnosti. Na nekim nacionalnim televozijama govore i drugi savremenici o nekim temama, kao npr. o agresiji, ratnoj šteti i o plaćanju te štete za zločine i zagađenje, vrlo otvoreno mada o tome nisu govorili kad su bili u vlasti. Međutim, ima i onih koji su tu u tome, dobro su plaćeni i čuvaju samo sebe i svoj interes. Od takvih nije imuno društvo od osnove do vrha. Dolazi vreme da se takvih društvo konačno slobodi, je se i od vodećih pita da li su neki nadležni za određena pitanja živi, jer ne reaguju. Živi su, ali kao da nisu, jer da su nešto uradili, makar na svoju ruku i pogrešno, bar bi se pričalo o njima. Ovako ne obavešteni su i neaktivni na bruku svom imenu i prezimenu i na štetu svom mestu i narodu koji od toga zavisi. Iako zbog virusa korone nosimo maske, maske ipak padaju! To se vidi po odlučnosti da se takvi udalje, skinu sa državnog platnog spiska i oslobode budžetska sredstva države za ono što je opravdanije i korisnije. Što se pre do toga dođe bićemo bolja i jača država, a svi dosadašnji uspešni pokazatelji idu u tom pravcu.

Dokaz našeg opstanka su temelji u koje su svi po nešto ugradili, ali vremenom sve to zahvaljujući svom napretku uopšte prerasta u nešto što se u svetu i kod nas prepoznaje i predstavlja temelje za dalji, brži i sve obuhvatniji napredak našeg naroda i države, ali i svetske populacije. 

Mnogi podaci su javno saopšteni, o nekima se počinje da govori, a neki se ne pominju uvek i kod nas. Čak se i nama bliske legende od pre 145 godina svrstavaju protivno interesu naše sredine neopravdano od eminentnih tvoraca naših mitova, a u tome im i mi pomažemo, jer sve to treba da bude zamajac za razvoj naše sredine, bez obzira da li je sa Zapada ili Istoka. Jedan mladi Aleksinčanin dizajnirao je za italijanski Ferar, jedna mlada Aleksinčanka je po završenoj dipomatskoj školi radila u MID RF kod Lavrova, a postoje i drugi iz raznih značajnih profesija širom sveta. Bogati smo u svakom smislu i to treba da se iskoristi, jer mnogi uslovi za to postoje, materijalni,  ekonomski resursi, nove fabrike, tradicionalna otvorena sredina i u vrhu naše države. Dokaz da su ovi redovi nada i pogled, nadamo se ka nečem novom, boljem, dobrom, održivom i korisnom za narod, ali i dokazi da je Aleksinac u velikoj Jugi bio odmah iza Beograda, tada zbog rudnika uglja, a danas što su stranci baš patent kompanije Tesla iz Amerike plasirali Teslinom inovacijom baš u Aleksincu. Pitaće se mnogi gde to i šta je to Teslino i to baš u Aleksincu. Za to nije trebalo drugo nego da se gleda aleksinačka televizija koja je objavila da je iza Beograda Aleksinac drugi dobio četiri mesta kompanije Tesla kompanije iz SAD za napajanje elektro-mobila. Vest kao i drugo prošla je neopaženo, zbog toga što iako nam je dostupna ova inovacija nismo dobili ni jedan elektro- mobil u Aleksincu, a mesto gde se nalaze su nevidljiva, ali su dostupna za napajanje strujom automobila koja mogu do pumpe da priđu lokalnim putevima. U međuvremenu, dobila je takvu pumpu Jagodina, a zatim Niš.

Tesla kroz svoje izume živi i danas

Ovo i sposobnost naših ljudi, mladih i starijih, koji mogu da stvaraju nešto novo, dokaz je da imamo snage, koje mogu da daju odgovor na neka od ovih pitanja, ali i oni koji se rečima bore za Srbiju, kao književnik Dragiša Marković u svojoj rodoljubivoj pesmi iz najnovije zbirke pesama "Na Kosovu cvjetaju božuri" kaže:

"Moju kuću niko ne može da sruši, 

u meni je Gospod i ljubavu duši, 

Sloboda će jednom Kosovom da vlada,

dok postoji vjera-živeće i nada."

Neka nam je u ime svega toga srećna naša 7529.- srpska Nova godina,uz želje da nam bude još bolje!

Tekst i foto: Boža Marković


# Dragiša Marković Boža Marković - Nesvrćanin automobil tesla
@


 



Budite obavešteni

Dozvoljavam da mi ovaj portal dostavlja obaveštenja o najnovijim vestima