Aleksinačke vesti - novosti Aleksinac
Search
cirilica | latinica

Međunarodno digitalno izdanje knjige žitkovačkog i savremenog srpskog književnika

rss

01.04.2021. Boža Marković

Nedavno je u izdanju Evropskog defendologija centra u Banjoj Luci digitalno objavljena knjiga savremenog srpskog i žitkovačkog književnika Dragiše Markovića pod nazivom "Na Kosovu cvjetaju božuri". Time je ovaj međunarodno prepoznat, doskorašnji profesor srpskog jezika, odnedavno u penziji, postao prvi elektronski objavljeni pisac u inostranstvu iz naše sredine, a možda i u Srbiji, koji se ovom zbirkom pesama rodoljubivog karaktera, nastalih kroz duži vremenski period, i po svom književnom stvaralaštvu izdvaja u Srbiji i izvan nje.

Međunarodno digitalno izdanje knjige žitkovačkog i savremenog srpskog književnika

Dragiša Marković je bio prepoznat kao mlad pesnik, mada u svom opusu ima i druge književne oblike izražavanja. Nagrađivan je baš kao mlad pesnik 1974. od  "Omladinskih novina", nadalje drugom nagradom "Politike" za ciklus od 12 pesama "Roždanik" o Kosovskom boju  1989.,  zatim 2006. od Udruženja potomaka Velikog rata u Beogradu, za pesmu "Pukovnik Rajevski", pohvaljen u Podgorici, objavljivan u mnogim zbirkama pesničkih udruženja, 2009. u dve zbirke pesama u Nišu povodom 200 godina od Čegarskog boja za rodoljubivu pesmu "Čegar", a novinski stupci, video- snimci i digitalne objave odnose se na veliki i sadržajni opus ovog pesnika i pisca. Ova pesma je izuzetna zbog prvog svog naziva "Pokaži svetu Srbijo", koja govori u prilog Lamartinovoj poruci Srbima da pokažu Evropi, svetu i čuvaju "kulu od lobanja", kako je to pesnik u pesmi rekao kao simbol stradanja, herojstva i otpora neprijatelju, ma ko to bio, što nas od Kosovskog boja i danas navodi na žrtvovanje kada je u pitanju sloboda krvlju natopljene Srbije. Kroz svoj rad napisao je mnogo himni o poznatim ličnostima iz srpske istorije: Tesli, Dositeju, Filipu Višnjiću, "Zavet Svetom Savi", pesma koja se kao mnoge druge izvode kao horske i solo kompozicije, i izvedena drama o prvom srpskom arhiepiskopu "Sveti Sava",  Vuku Karadžiću, Milunki Savić, najodlikovanijojoj Srpkinji, strancima koji su nas zadužili: "Dr. Rajs", strankinjama učesnicama Velikog rata, o stradanju Jevreja, cigana i Srba u Jasenovcu, kroz pesme o Stanislavu Vinaveru i Dijani Budimirović, "Kineska Ambasada u Beogradu", dostavljena Ambasadi Kine, koju je na engeskom prevela master filolog Jasmina Đokić, ali i o savremenom i sadašnjim srpskim herojima i heroinama, sportistima i zaslužnim građanima: Piksiju, Džajiću, Ceci Kitić, Asmir Kolašinacu Nađi Komaneči, Davoru Štefaneku, Peleu, Euzebiu, Maradoni, Ćosiću, Šolmanu, Ronaldu, Ibarskom Karađorđu, Miroslavu Ceraru, Lavu Jašinu, košarkašima devedesete kroz himnu "Košarkaši" (na Ju tjubu), Radetu Biočaninu, fudbalskim veteranima, Radetu golmanu, ali i izuzetna kompozicija "Novak Đoković", koja je komponovana. Kad je reč o ovoj pesmi da kažemo sa je ova pesma sa notama data Leontini Vukomanović za izvođenje od hora "Čarolija", u prisustvu Tijane Dapčević, prilikom njihovog gostovanja povodom Dečje nedelje u Aleksincu. Međutim tu pesmu potisnuo je Leontinin izbor. Fondacija Đoković je o pesmi i notama upoznata u više navrata i očekuje se da se ova pesma preuzme za izvođenje, jer je predstavljena u Aleksincu zajedno sa izložbom slika dr prof. Radmile Matijević, nastavnika likovne kulture Baje Lazarević i  Boža Nesvrćanin, pod nazivom "Sport nas deco snaži".

Slično je sa muzičkim delom "Car Konstantin", objavljenim u niškoj "Gradini", nastalim povodom 1700 od Milanskog edikta, za koje je note komponovao dr Marko R. Aleksić, profesor na Fakultetu za muzičku umetnost u Beogradu, iz Beograda, koje čeka od 2013. na red da bude izvedeno u okviru niških svečanosti posvećeno ovom rimskom caru koji je dozvolio ispovedanje hrišćanstva.

Neka slična nit vezana je za himnu posvećenu pukovniku Rajevskom, a u knjizi su pesme posvećene ruskim velikanima Aleksandru Nevskom, poslednjem ruskom caru Nikolaju Drugom Romanovu, pesma "Breza" posvećena Sergeju Jesenjinu, dok pesma posvećena Aleksandru Puškinu "Dvoboj" čeka objavljivanje u nekoj novoj knjizi Dragiše Markovića.

Pesma "Pukovnik Rajevski" premijerno je izvedena 2006. u Gornjem Adrovcu, nakon što je za izložbu slika o Svetoj Trojici i ovu pesmu dao saglasnost Njegova Ekselencija Aleksandar Aleksejev. Ova pesma je izvođena više puta u Gornjem Adrovcu, Aleksincu i Ruskom domu, sa kojim i Ambasadom RF u Beogradu nas vezuju mnogi kontakti i razmenjene posete. Nažalost, autor teksta pesme "Pukovnik Rajevski" nikada nije predstavljen u Ruskom domu. Nezavisno od ovoga on je kao direktor sa učenicima i profesorima OŠ Žitkovac bio gost u Ruskom domu i Ruskoj školi "Valentina Terješkova" u Beogradu 2002., za vreme direktora RD dr istorije za srednju Evropu Gleba Višinskog. Dr Gleb Višinski, bio je gost Žitkovca, jednom drugom prilikom o čemu će u novom i dopunjenom izdanju knjige na ruskom " Rajevski, pukovnik sa tri srca..." biti više reči. Ovu pesmu, koja je prevedena u nekoliko varijanti i na ruski, je u svojom istorijskom spisu "Rajevski, pukovnik sa tri srca..." jedini štampao Boža Nesvrćanin. Prevod ove knjige na ruski, kao novo i dopunjeno izdanje, očekuje se u toku ove godine povodom 145. godišnjice pogibije pukovnika Nikolaja Nikolajeviča Rajevskog, div-junaka, kako ga je 2001. nazvao blaženopočivši Njegova Svetost Patrijarh srpski Pavle.

Tu veliku blagodat koja je izlivena na ovaj kraj pogibijom Nikolaja N. Rajevskog- unuka, isticao je u svojim poukama na ovom mestu prilikom davanja pomena "Nikoli" Rajevskom, kako na spomeniku iznad kenotafa stoji, pominjao je i Episkog niški, potonji Nj. S. Patrijarh srpski Irinej, sada blaženopočivši. Jedna od poznatih njegovih misli, pored zavetnih reči, zabeleženih u osnovi kupole Svete Trojice, da nema veće žrtve nego kada se život svoj položi za prijatelje svoje, kako je Nikolaj Rajevski žrtvovao svoj život za Srbe i Slovene- braću po krvi, veri i oružju, bila je poruka da mi kao mali narod treba svoju malu barku da vežemo za jednu veliku lađu- bratsku Rusiju, jer je to nama i našem narodu blisko i deo našeg bića, što srpski i ruski narod pokazuju na razne načine, što se pokazalo i dokazalo kroz istoriju, ali i u ovo vreme sadašnje.

Mnoge od ovih pesama Dragiša Marković napisao je pod okriljem i sa podrškom Društva srpsko- ruskog prijateljstva "Pukovnik Rajevski" u Žitkovcu, a ranije Udrženja fudbalskih veterana Srbije.

O Dragiši Markoviću treba reći da je on prepoznatljiv po tematici, stilu, načinu, muzičkim potkama za pesme koje je on osmislio i pevao prilikom pisanju ovih pesama, koje su kasnije od muzičara notirane, širokom dijapazonu tema u pesmama, pesmama povećenh deci i njihovom obrazoranju, ali i prevedene na mnoge svetske jezike, kao i zbog inovacija zbog čega je on u stvari ambasador savremene dečje poezije, o čemu ima priznanja iz inostranstva. Jedno od tih priznanja je upravo digitalno objavljivanje ove njegove knjige u međunarodnom izdanju EDC, koji je usko povezan sa Univerzitetom u Banjoj Luci. To su u isto vreme potvrde razmišljanja Srbije preko Drine na izazovan izbor pesama od Svetog Save, preko Kosovskog boja, srpsko- turskih ratova, Velikog rata, Drugog svetskog rata, progona Srba sa vekovnih ognjišta, agresiji na SRJ 1999., tako da je ova digitalna knjiga podsećanje na srpske žrtve kroz vreme. 

U Prvom svetskom ratu, u kojima su doprinos dali i Srbi preko Drine, ovom prilikom pominjemo dedove Luke Mitrakovića, iz Bajinaca, u Republici Srpskoj, Mitraković Trifuna Savo, rođ. 1893. nosilac ordena za hrabrost Miloš Obilić, Mitraković Trifuna Stojan, rođ. 1895. i Mitraković Trifuna Petar, rođ. 1898. koji je jedan od mnogih Srba koji je preminuo na Krfu. Od drugih učesnika Velikog rata iz Bajinaca pominjemo Kojadinović Srđan i Savo i Račić Milan, o kojima se sada prvi put piše. Pesme posvećene  stradalnicima, o njihovom proterivanju u najnovijim progonima sa svojih ognjišta, čini ovu knjigu  utoliko interesantnijom za našu braću preko Drine, jer je knjiga tim povodoma nastajala i posvećena je delom tim srpskim mukama  naše braće u Republici Srpskoj. 

O knjizi je obavešten predsednik Srbije, predsednica Republike Srpske i član Predsedništva Federacije BiH iz RS, a autor ustupa sve note i pesme za izvođenje iz knjige za narednu 25- to godišnjicu progona Srba, koja pada avgusta ove godine.

U zaključku da kažemo i to da ova knjiga nije prošla na lokalnom konkursu, iako su recenzenti knjige jedan akademik i dva doktora nauka i to: akademik prof. dr Rade Biočanin i prof. dr Milutin Đuričković, što govori o tome da se drugačije gleda na stvaralaštvo ovog plodnog književnika, pogotovu kada su posmatrači izvan lokalnih okvira.

Tekst i foto: Boža Nesvrćanin


# Dragiša Marković Žitkovac Boža Marković - Nesvrćanin Nikolaj Rajevski Novak Đoković
@


 



Budite obavešteni

Dozvoljavam da mi ovaj portal dostavlja obaveštenja o najnovijim vestima