Aleksinačke vesti - novosti Aleksinac
Search
cirilica | latinica

Lekovito bilje lečilo bi i besparicu

rss

18.11.2012. Dragana Sotirovski, RTS

Gajenje lekovitog bilja se retkim proizvođačima isplati, ali bilo bi još bolje da je država obezbedila subvencije. Mada deo proizvodnje i izvozimo, domaće potrebe za tom sirovinom su velike, pa je veliki i uvoz, uglavnom iz susednih zemalja.

Lekovito bilje lečilo bi i besparicu

Sve je više poljoprivrednika u Srbiji koji tradacionalno ratarstvo zamenjuju gajenjem lekovitog bilja. Prema zvaničnim podacima, u Srbiji je pod plantažama 1.750 hektara, nezvanično dve i po hiljade.

Plantažno gajenje najzastupljenije je u Vojvodini, mada i na jugu Srbije mnoga domaćinstva gajenjem lekovitog i začinskog bilja savlađuju besparicu.

Decenija je bila potrebna Ljubinki i Miši Milovanović, iz sela Moravca, nadomak Aleksinca, da odluče da bašte pored Morave zamene plantažama matičnjaka, hajdučke trave i bele očajnice.

Sada imaju hektar i po pod lekovitim biljem, za koje imaju siguran plasman. Kažu, međutim, da se drugi u selu teško odlučuju da započnu novi posao.

"Svima kažem sve što me pitaju. Ništa ne krijem, lepo im objasnim kako se i šta sadi. Oni su zadovljni i ramišljaju o sadnji zimi, a kada dođe proleće svi odustaju", kaže Miša.

Usitnjene parcele jedan su od najvećih problema proizvođa na jugu Srbije. Nedostatak mehanizacije uslovljava i angažovanje velikog broja radnika, što poskupljuje proizvodnju. U Vojvodini je drugačije, jer se koriste sistemi za navodnjavanje, poljoprirevdne mašine i sušare.

"Plantažiranjem biljku možete da skinete u punoj zrelosti, u pravom trenutku kada ima najviše aktivnih supstanci. Biljku koju uberete sa plantaže možete da skinete u isto vreme i onda dobijate sirovinu ujednačenog kvaliteta", kaže Sreta Brkić, rukovodilac biljne proizvodnje u Institutu za zaštitu lekovitog bilja iz Pančeva.

Na jugu Banata, u okolini Bavaništa, nalaze se najveće plantaže lekovitog bilja u Srbiji. Na više od 500 hektara zasađeni su nana, kamilica, matičnjak, bosiljak i peršun.

Jovan Simeonov pod peršunom ima pet hektara. Suša mu je ove godine umanjila zaradu, mada kaže da sirov peršun i dalje prodaje za sedam dinara, kao i pre 10 godina.

"Moramo da budemo zadovoljni, ja drugo nema. Uzeo sam ogromne traktore, pod kreditima sam od 60.000 evra. To mora da se vrati, moram da radim i da vratim", kaže Simeonov.

Prema podacima Privredne komore, u prvoj polovini godine izvezli smo lekovito i aromatično bilje za 8,3 miliona dolara. Proizvođači tvrde da bi robe bilo više, kada bi država vratila poljoprivrednicima subvencije.

"To svakako nije dobro, jer nema stimulacije, pa ni proizvodnje. Da je drugačije, bilo bi sigurno i izvoza", kaže proizvođač lekovitog bilja Vlasta Živkov.

Iako mnogi tvrde da je lekovito bilje naša šansa, Srbija ga i dalje uvozi, kamilicu iz Hrvatske, a samoniklo bilje iz susedne Bosne.


# lečenje lekovito bilje
@


 



Budite obavešteni

Dozvoljavam da mi ovaj portal dostavlja obaveštenja o najnovijim vestima