Aleksinačke vesti - novosti Aleksinac
Search
cirilica | latinica

Elaborat za investitore prvog reda, posao za građane drugog reda

rss

06.02.2018. AG

Dolazak turskog investitora istovremeno donosi nadu, ali i brine zbog načina kako se različiti investitori tretiraju u Aleksincu i Srbiji.

Elaborat za investitore prvog reda, posao za građane drugog reda

Ovih dana je na Opštinskom veću pokrenuta tema otuđenja građevinskog zemljišta u državnoj svojini u korist investitora iz Turske, kompanije "Ugur Balkuv Group".

Ova kompanija se, kako tvrde opštinske vlasti obratila opštinskoj upravi Aleksinca pismom o namerama. Oni nameravaju da izgrade fabriku trikotaže u Aleksincu, u industrijskoj zoni, a naknadno bi se obavezali da zaposle 150 do 250 radnika u ovom pogonu.

Inače, radi se o dobro stojećoj turskoj kompaniji sa, kako tvrde, izvozom na evropsko tržište vredno više miliona evra godišnje, pa bi i pogon u Aleksincu bio pretežno izvozno orijentisan. Godišnji promet kompanije je oko 45 miliona evra i kompanija upošljava 1050 radnika.

Opštinske vlasti su izradile elaborat o opravdanosti otuđenja građevinskog zemljišta i to bez naknade. Bez naknade je urađen i elaborat.

U prilogu elaborata, koji smo skinuli sa sajta Opštinske uprave, nalazi se i pomenuto pismo o namerama. Međutim, iz priloženog pisma se ne može razaznati njihova prava namera, broj radnika, obim proizvodnje i izvoza. Da li postoji neko drugo pismo, ili uobičajeni kafanski dogovor, to nismo mogli da saznamo.

Elaborat je urađen na 77 strana, od čega prvih 60 strana govore o makroekonomskim kretanjima u Srbiji, ali na takve dokumente smo u Srbiji već navikli. Preostale strane govore o analizi lokacije, ekonomskoj analizi investicije.

Totalno je nejasno, na osnovu kojih parametara je urađena analiza. Uobičajeno je da investitor uradi određenu vrstu biznis plana, sa iskazanim ulaganjima, brojem radnika, troškovima proizvodnje, planom prihoda i rashoda i koeficijentom rentabilnosti projekta. Deo takve analize nam nudi pomenuti elaborat, ali opet pitamo, na osnovu kojih parametara?

Pismo o namerama

Predviđeno je da u početku bude zapošljeno 150 radnika, da se taj boj povećava za 25 svake godine, do broja od 250 radnika. Turska kompanija bi investirala milion evra u izgradnju objekta, a još tri miliona evra bi bilo uloženo u opremu. Planirano je da izvoz bude ostvaren u iznosu od 15 miliona evra u ovom petogodišnjem periodu.

Investitor nije iskazao kakva bi bila struktura zaposlenih, niti kolike bi bile plate radnika. U elaboratu možemo saznati da je prosečna neto  zarada u tekstilnoj industriji u Srbiji iznosila 34.523 dinara. Na osnovu ove projekcije u opštinskoj upravi procenjuju da bi Turska kompanija na ime poreza i doprinosa za zarade izdovjila više od 250 miliona dinara u ovom periodu, a da bi deo koji pripada direktno aleksinačkoj optini iznosio oko 28 miliona dinara i još par miliona na osnovu opštinskih naknada.

Ukupno bi država na osnovu ovog projekta direktno inkasirala 258 miliona dinara, orijentaciono 2.150.000 evra.

Međutim, znajući da ovaj investitor dolazi i zbog pogodnosti koje može ostvariti u Srbiji, konkretno subvencijama, moramo zaračunati i ovaj podatak. Iznos subvencije se kretao od 5000 do 9000 evra. Možemo uzeti aktuelni podatak od 5.150 evra, što bi za 250 radnika iznosilo 1.287.500. Ukoliko bi smo uzeli recipročno iznos koji je Gramer dobijao po radniku, onda se govori o cifri koja je blizu 2 miliona evra. U takvom odnosu snaga država bi "bila dobra" 150.000 evra.

Realizacijom investicionog projekta kompanije UGUR BALKUV GROUP iz Turske, na teritoriji Opštine Aleksinac se ukupan broj zaposlenih povećava za 2,42%, dok se ukupan broj u pravnim licima povećava za 3,24%. Dakle, obzirom da se broj zaposlenih povećava znatno više od 1% sa ovog stanovišta apsolutno je opravdano otuđenje predmetnog zemljišta bez naknade, a u skladu sa Uredbom, stoji u Elaboratu.

---

Naše osnovne kritike se odnose na način kako se tretiraju različiti investitori od strane opštinske uprave. Dok se nekima daje dozvola u kafani (govorimo o slučaju kompanije koja je uzurpirala i ogradila zemljište u državnoj svojini), nekima na osnovu namera, dotle neki moraju da čekaju i više godina na bilo kakav odgovor opštinskih vlasti (Info-G).

Sigurno je da bi bilo više domaćih investitora, kada bi i oni mogli da računaju na privilegije u subvencijama. Bez toga je veoma teško pokrenuti proizvodnju, a pritom dolazi i do uslova nelegalne konkurencije.

Ipak, moramo pohvaliti dolazak još jedne kompanije i otvaranje novih radnih mesta. Iako se ne može računati na neku veliku platu, a postoje i zamerke na kvalitet uslova rada, sa druge strane veća ponuda dovodi do toga da dobri radnici mogu da biraju kompaniju u kojoj bi se zaposlili, a to onda i diktira bolje uslove.


# investicije Gramer opštinsko veće Turska Ugur Balkuv Group tekstilna industrija konfekcija
@


 



Budite obavešteni

Dozvoljavam da mi ovaj portal dostavlja obaveštenja o najnovijim vestima