škole fudbal košarka Beograd pozorište intervju Gredetin hapšenje SNS Aleksinac.Net fotografija NATO izbori Nenad Stanković saobraćaj sindikat Miodrag Tasić opština automobil Centar za kulturu i umetnost Dušan Ostojić predsednik opštine Napredak KK Crveni krst Aleksinački Rudnik Aleksandar Vučić Niš budžet festival Žitkovac
Menjač - manuelni ili automatski
18.05.2006. Dragan Romčević, AUTOBERZA.INFO
Performanse automobila ne zavise samo od vrednosti snage i obrtnog momenta motora koji se nalazi ispod haube. Veliku ulogu u postizanju dobrog ubrzanja i maksimalne brzine ima i menjač.
Pravilo je da što menjač ima više brzina to će i performanse biti bolje. Međutim, prenosni odnosi moraju biti adekvatno ukompononovani sa ponašanjem agregata na različitim brojevima obrtaja kako bi se snaga što efikasnije prenela na točkove.
Do nedavno su manuelni menjači bili neprikosnoveni kada je u pitanju bilo izvlačenje maksimuma iz automobila svejedno da li se radilo o sportskim performansama ili ekonomičnosti. Međutim, automatska transmisija polako preuzima primat u svetu automobilizma.
Kasnih tridesetih godina prošlog veka, inžinjeri su počeli da eksperimentišu sa automatskim menjačima. Nakon Drugog svetskog rata ovakav način promena brzina je postao izuzetno popularan, ali samo u Americi. Razlog je bio vrlo jednostavan. Automatski menjači starijih generacija su konstruisani sa malim brojem stepena prenosa, što je uz njihovu veliku težinu znatno uticalo na performanse vozila. Amerikancima to nije mnogo smetalo pošto se na njihovim moćnim V6 i V8 agregatima ove negativne osobine nisu mnogo primećivale. Naravno, potrošnja je bila prilično uvećana, ali ta činjenica nije predstavljala problem sve do 1973. godine i prve krize koju je izazvalo poskupljenje goriva. Tada su mnogi smatrali da je automatika osuđena na propast.
Rešenje došlo u vidu novih tehnologija koje su značajno smanjile potrošnju benzina i učinile ovaj sistem prihvatljivim čak i za štedljivo evropsko tržište.
Današnji moderni menjači su čak nadmašili manuelne u skoro svim segmentima upotrebe. Mercedes je bio među prvima koji je počeo da koristi sedmostepenu automatsku transmisiju za koju konstruktori tvrde da postiže bolju ekonomičnost od klasičnog menjača. Ubrzanje je takođe jednako ili čak bolje od standardne verzije. Ostali proizvođači su sledili ovaj primer tako da danas automatiku imamo u nekim sportskim ikonama u kojima je ranije bilo šta osim zadovoljstva ručnog menjanja brzina predstavljalo pravu jeres.
Sistemi najnovijih generacija imaju mogućnost biranja nekoliko modova, od komfornog preko normalnog do sportskog. Tako se svakome ostavlja izbor da prilagodi automobil svojim željama. Najluksuzniji automobili poseduju verzije koje uče stil vožnje svog vlasnika i na osnovu toga vrše konstantno podešavanje agilnosti vožnje.
Najveću manu predstavlja izuzetno teško servisiranje u slučaju kvara, tako da mnogi majstori čak savetuju da se više isplati kupovina novog menjača. Ova činjenica će najviše uticati da se kod nas još dugo zadrži stari dobri način vožnje pri kome „mi vozimo automobil, a ne on nas“.
Pravilo je da što menjač ima više brzina to će i performanse biti bolje. Međutim, prenosni odnosi moraju biti adekvatno ukompononovani sa ponašanjem agregata na različitim brojevima obrtaja kako bi se snaga što efikasnije prenela na točkove.
Do nedavno su manuelni menjači bili neprikosnoveni kada je u pitanju bilo izvlačenje maksimuma iz automobila svejedno da li se radilo o sportskim performansama ili ekonomičnosti. Međutim, automatska transmisija polako preuzima primat u svetu automobilizma.
Kasnih tridesetih godina prošlog veka, inžinjeri su počeli da eksperimentišu sa automatskim menjačima. Nakon Drugog svetskog rata ovakav način promena brzina je postao izuzetno popularan, ali samo u Americi. Razlog je bio vrlo jednostavan. Automatski menjači starijih generacija su konstruisani sa malim brojem stepena prenosa, što je uz njihovu veliku težinu znatno uticalo na performanse vozila. Amerikancima to nije mnogo smetalo pošto se na njihovim moćnim V6 i V8 agregatima ove negativne osobine nisu mnogo primećivale. Naravno, potrošnja je bila prilično uvećana, ali ta činjenica nije predstavljala problem sve do 1973. godine i prve krize koju je izazvalo poskupljenje goriva. Tada su mnogi smatrali da je automatika osuđena na propast.
Rešenje došlo u vidu novih tehnologija koje su značajno smanjile potrošnju benzina i učinile ovaj sistem prihvatljivim čak i za štedljivo evropsko tržište.
Današnji moderni menjači su čak nadmašili manuelne u skoro svim segmentima upotrebe. Mercedes je bio među prvima koji je počeo da koristi sedmostepenu automatsku transmisiju za koju konstruktori tvrde da postiže bolju ekonomičnost od klasičnog menjača. Ubrzanje je takođe jednako ili čak bolje od standardne verzije. Ostali proizvođači su sledili ovaj primer tako da danas automatiku imamo u nekim sportskim ikonama u kojima je ranije bilo šta osim zadovoljstva ručnog menjanja brzina predstavljalo pravu jeres.
Sistemi najnovijih generacija imaju mogućnost biranja nekoliko modova, od komfornog preko normalnog do sportskog. Tako se svakome ostavlja izbor da prilagodi automobil svojim željama. Najluksuzniji automobili poseduju verzije koje uče stil vožnje svog vlasnika i na osnovu toga vrše konstantno podešavanje agilnosti vožnje.
Najveću manu predstavlja izuzetno teško servisiranje u slučaju kvara, tako da mnogi majstori čak savetuju da se više isplati kupovina novog menjača. Ova činjenica će najviše uticati da se kod nas još dugo zadrži stari dobri način vožnje pri kome „mi vozimo automobil, a ne on nas“.
Tweet
Latest news
- Evropsko prvenstvo u džiu džicu
- Razvoj seoskog turizma
- Cvele obradovao Voždovce
- Elita u Srba
- Promocija knjige
- Biraj Vožd
- Deca Loših Muzičara u Nišu
- Obuka sa radionicom
- Zoka i Arči u Voždu
- Potpisani ugovori
Latest ads
- Servis i montaža svih vrsta klima Novi Sad
- Crtana serija NINDŽA KORNJAČE stare epizode, kompletno + USB
- Prodajem lokal
- Serije 'ALLO 'ALLO + MUĆKE + USB (AKCIJSKA CENA)
- 20/40 FT HC transportni kontejner na prodaju