Aleksinačke vesti - novosti Aleksinac
Search
cirilica | latinica

Ivan Drajzl, autor koji nam opisuje život u praistoriji...

rss

30.01.2016.

Mladi pisac Ivan Drajzl odlučio je da se prvi oproba u sasvim novom žanru – praistorijskom avanturističkom romanu. Bazirajući se na naučnim saznanjima kroz pustolovno putovanje glavnih junaka ovaj autor prikazao je kako je izgledao život u vinčansko doba na našim prostorima: „Vinča, znamenje bogova“.

Ivan Drajzl, autor koji nam opisuje život u praistoriji...

Ivane, otkud interesovanje za tako davna vremena i koji su bili Vaši načini da saznate kako se tada živelo?

Istorija me oduvek interesuje, pogotovu drevna prošlost. Postoji nešto jako u vezi sa vremenima kada je čovečanstvo bilo tek na početku i kada ljudi nisu mogli ni da pojme dokle ćemo kao vrsta stići. Naravno, ne znači nužno da je ovo dokle smo stigli pozitivno. Upravo to dodaje uzbudljivosti drevnih vremena – možemo se pitati kolikim drugim putevima smo mogli poći umesto ovog.

Pisati o drevnoj prošlosti nije lako, jer ne postoji dovoljno građe. S druge strane, to ostavlja mnogo mesta za domaštavanje, ali sam ja u startu zacrtao da ću pokušavati da se zadržim u okvirima realnog i mogućeg. Danas internet predstavlja pravu blagodet za pisca, ali može da bude i njegovo prokletstvo. Čitalac očekuje da pisac mnogo bolje poznaje materiju o kojoj piše i prilazi mu sa poverenjem u njegov autoritet. Ako pisac koristi samo internet, onda će čitalac vrlo brzo moći da pronađe istu tu građu i da vidi da se pisac služio isključivo lako dostupnim izvorima. Na taj način, pisac gubi autoritet. Zato sam se trudio da sakupim što je više moguće građe mimo interneta, te sam putovao, obilazio nalazišta, peo se na planine koje opisujem i razgovarao sa ljudima koji o datoj temi znaju mnogo više od mene.

Dobili ste podršku nalazišta Pločnik i od stručnjaka među kojima su Julka Kuzmanović Cvetković i profesor Nenad Tasić. Kako je izgledala saradnja sa njima?

Meni je najveću brigu predstavljalo pitanje kako će ljudi od struke reagovati na moj rukopis. Kada mi je gospođa Julka, jedn od vodećih stručnjaka za period neolita kod nas, rekla da ništa ne bi menjala u tekstu i da bi ga ona slično napisala kada bi smišljanje priča bilo njen poziv, pao mi je ogroman teret sa srca. Uspostavili smo saradnju na obostranu korist, jer i tim nalazišta Pločnik, između Prokuplja i Kuršumlije, radi intenzivno na popularizaciji perioda neolita pa spremaju neka iznenađenja za posetioce koja treba da učine da doživljaj Pločnika bude značajno različit od obilaska drugih muzeja. Očekujem da ćemo sličnu saradnju ustanoviti i sa nalazištem u Vinči.

Kroz roman “Vinča, znamenje bogova“ otkrivamo život na našim prostorima u jako davna vremena. Zanimljivi su detalji koji opisuju odnose među ljudima, ratnički kodeks, ljubavne odnose. Takođe, dok ste proučavali vinčansko doba sigurno ste naišli na neke interesantne činjenice. Da otkrijemo ponešto?

Meni je najfascinantnije saznanje bilo to da je životni standard pre sedam hiljada godina bio viši nego pre, recimo, tri stotine godina. Ti ljudi su živeli u blagostanju, jer je svakom sve bilo dostupno i nije postojao povod za otimačinu i nasilje. Zato su oni svoju snagu, umesto u podizanje zidova i pravljenje oružja, usmeravali u lepotu i udobnost. Takođe, sa sigurnošću se može tvrditi da je položaj žene bio mnogo bolji nego kroz celu istoriju nakon toga. Žene su bile poštovane kao izvor života i imale su ista prava kao i muškarci, a uživale su veću zaštitu.

Kod nas su poslednjih godina jako moderni romani epske fantastike koji uključuju mitologiju. Ovih elemenata ima i u vašoj priči o Vinči koja nosi i podnaslov: „ Znamenje bogova“. Kakvu ulogu su bogovi imali u to doba i koliko onovremeni odnos prema bogovima utiče na junake njihove poteze, odluke?

Bio sam slobodan da pretpostavim da je odnos prema bogovima mogao biti sličan kao i u bilo kom drugom vremenu. Bilo je ljudi koji su doslovce verovali u sve što su šamani i sveštenici govorili, a bilo je i onih koji su sumnjali i bili radoznali i ne preterano revnosni u poštovanju običaja. Verovatno je i tada bilo onih koji ne veruju, ali je i u to vreme bilo pametnije svoje neverovanje ne ispoljavati javno, osim u slučajevima najmoćnijih i najbogatijih. Složićemo se, da su se bogovima uvek pre okretali oni koji su bili nemoćni i slabi, dok su se moćni više uzdali u ovozemaljska sredstva. Moji junaci su svesni opšteg verovanja da postoje bogovi i duhovi, i čine obrede, manje ili više revnosno, međutim niko se ne oslanja na više sile da ga zaštite kada može sam da se ukloni neprijatelju s puta.

A sada nešto o vama. Doktorirali ste i radite u prosveti, struka Vam je književnost. Kako je došlo do toga da se vaša profesionalna orijentacija poveže sa interesovanjem za praistoriju?

Svako ko sebe smatra intelektualcem mora da poseduje znanje iz mnogih raznorodnih oblasti. U takvoj situaciji, nemoguće je predvideti šta će takvom čoveku zaiskriti kao posebno interesantna tema. Dakle, interesovanje za praistoriju nije posledica formalnog obrazovanja, već interesovanja koja su me zaokupljala u slobodno vreme.

Na Sajmu knjiga u Beogradu uz Vašu knjigu bile su izložene i prvim kupcima poklanjane replike pronađenih skulptura iz nalazišta Pločnik. Tamo se, inače, odvijaju zanimljivi programi. Možete li nešto od toga da preporučite ljubiteljima arheologije i istorije?

Tamo je već napravljena rekonstrukcija naselja iz doba neolita, tako da posetioci mogu da vide različite građevine i da uzmu učešća u različitim procesima, poput topljenja metala na način iz tog vremena, ili da učestvuju u proizvodnji hleba, bez današnjih alata i tehnologije, a da zatim takav hleb i probaju. U toku je realizacija sledećeg koraka – kostimiranje glumaca koji će posetiocima predstaviti autentični život iz tog vremena. Pozivamo zato ljubitelje prošlosti da dođu i dožive nešto potpuno drugačije od razgledanja krhotina keramike na muzejskim policama.

Najavljeno je da će Vaša knjiga “Vinča, znamenje bogova“ imati nastavke. Šta nadalje čitaoci mogu da očekuju u tom serijalu?

Vinča će imati jedan sigurni nastavak, jer je rad na njemu već dobro odmakao. Uostalom, na kraju prvog dela nedvosmisleno je najavljeno da i samoj Vinči preti velika opasnost sa istoka. Hoće li biti treće knjige, to u ovom trenutku ne mogu da odgovorim, ali obećavam da, ukoliko sve bude rečeno u drugoj knjizi, neću pisati treću tek da bi bilo jedne više.

U planu su i neke zanimljive promocije. Da ne otkrivamo mnogo, ali kakve su Vaše ideje i želje?

Moja želja je da što veći broj ljudi u sebi otkrije interesovanje za ovaj fascinantni period u istoriji Balkana, a da pri tom budu zabavljeni dok čitaju roman. U vreme kada je marketing sve, jasno mi je da će ljudima biti potrebno da im skrenemo pažnju. Nakon toga sve će zavisiti koliko se knjiga dopada čitaocima, a o tome će samo oni moći da govore. U svakom slučaju, očekujte nešto nesvakidašnje na proleće.

netknjizara.rs


# intervju Ivan Drajzl
@


 



Budite obavešteni

Dozvoljavam da mi ovaj portal dostavlja obaveštenja o najnovijim vestima