Aleksinačke vesti - novosti Aleksinac
Search
cirilica | latinica

Draga Ljočić: Prva žena lekar u Srbiji

rss

13.11.2015. Marko Jovanović

U konzervativnoj Srbiji Draga Ljočić je zaslužna za emancipaciju žena i njihovo pravo da budu jednake muškarcima u oblasti medicine.

Draga Ljočić

U drugoj polovini 19. veka nekolicina devojaka iz Srbije odlazi na evropske univerzitete radi sticanja visokog obrazovanja. Jedna od njih bila je Draga Ljočić, prva Srpkinja koja je otišla na studije medicine i potom postala prva žena lekar u Srbiji. Pored toga, bavila se humanitarnim radom, zalagala za ravnopravnost žena i učestvovala u svim ratovima za slobodu koje je Srbija vodila 1876-1918.

Cincarka poreklom iz Goleša kod Resena iznad Prespanskog jezera. Prva je Dragi Mašin dala dijagnozu da nikada neće imati dece.

Draga Ljočić je rođena 1855. godine u Šapcu, gde je i završila osnovnu školu. Nakon odslušanih predavanja na prirodno-matematičkom odseku Velike škole, odlučila je da se otisne u inostranstvo. Upisala se na Medicinski fakultet u Cirihu 1872. godine. Uporna i hrabra, svojim primerom je podstakla i druge talentovane Srpkinje da se odvaže i nastave svoje školovanje u inostranstvu. Njen primer su kasnije sledile Milena Andrijević, Milica Todorović a potom i mnoge druge. Studije je prekinula 1876. godine, kada su do nje stigle vesti da je Srbija zaratila sa Turskom. Vratila se u otadžbinu, prijavila kao dobrovoljc i dobila čin sanitetskog poručnika. Tokom srpsko-turskih ratova lečila je ranjenike u Beogradu i u bolnici u Svilajncu.

Studije je uspešno okončala 1879. godine i postala prva žena lekar u Srbiji. Međutim, po povratku se suočila sa problemom zapošljavanja, zbog konzervativnog gledanja na učešće žena na bilo kom polju u Srbiji. Podnela je molbu Ministarstvu unutrašnjih dela za dobijanje prava bavljenja lekarskim pozivom:

„Ja sam svršila medicinski fakultet na ciriškom Univerzitetu i položila doktorat medicine, hirurgije, babičluka i očnih bolesti što dokazujem priloženom diplomom. Na osnovu ovoga, molim gospodina ministra unutrašnjih dela da mi izvoli dati dozvolu da u Beogradu praktikujem, a ako bi trebalo još kakav uslov da ispunim, molim gospodina ministra samo neka narediti izvoli, i to ću ispuniti.“

I pored toga što je Srbija oskudevala sa lekarskim stručnjacima, ministar unutrašnjih dela je odbio molbu uz obrazloženje „da ženskinji ne može dozvoliti lekarsku praksu“. Zahvaljujući intervenciji načelnika saniteta dr Vladana Đorđevića, ministar je odustao od svoje odluke, pod uslovom da dr Draga Ljočić položi državni ispit, što je sa lakoćom učinila. Postavljena je za lekarskog pomoćnika u Opštoj bolnici 1882. godine.

U srpsko-bugarskom ratu 1885. godine dr Draga Ljočić je radila kao jedini lekar u tri beogradske bolnice: Opštoj državnoj bolnici, Zaraznoj bolnici i Bolnici za ranjenike.

Od strane ministra Ilije Garašanina postavljena je za sekundarnog lekara, ali i dalje nije bila izjednačena sa kolegama. Zbog diskriminacije prema ženama lekarima, obratila se ministru unutrašnjih dela 1889. godine, tražeći ravnopravnost sa muškarcima u službi. Umesto odgovora bila je otpuštena.

Tokom balkanskih ratova 1912. i 1913. godine bila je lekar u bolnici „Nikole Spasića“, opštinske ambulante za sirotinju i građanstvo i lekar Fabrike duvana i šibica. Takođe, vrlo aktivno je učestvovala i u Prvom svetskom ratu. Nakon kratkog rada u niškoj bolnici, odlazi u Lozanu odakle je organizovala slanje paketa srpskim zarobljenicima u nemačkim i mađarskim logorima.


Spomenik dr Drage Ljočić u krugu bivše očne klinike u ulici Džordža Vašingtona

Draga Ljočić je stigla da bude i osnivač Materinskog udruženja, prvi predsednik Društva beogradskih žena lekara i da učestvuje je u podizanju bolnice „dr Elze Inglis“ na Dedinju. Kao lekar dobrovoljac se bavila humanitarnim radom u Domu za nahočad i bez honorara lečila učenice Radničke škole. Konačno, kao poznavalac stranih jezika, sa ruskog je prevela knjigu „Gajenje male dece“.

Tek u novostvorenoj državi, Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca, dobila je zvanje „pravog“ lekara. Sve do tada je radila na mestima nižim od svog zvanja. Odlikovana brojnim medaljama za hrabrost u ratovima za oslobođenje zemlje.

Povodom sedamdesetogodišnjice života, Dragoj Ljočić je, kao svojoj slavnoj prethodnici i ženi koja je po mnogo čemu obeležila ne samo srpsku medicinu s početka 20. veka, već i borbu za ženska prava, u Beogradu 1925. godine Društvo ženskih lekara priredilo svečanu akademiju, koja je završena rečima:

„Zbog svega toga će ime Drage Ljočić živeti i onda kad nje više ne bude bilo“.

Prva srpska lekarka umrla je devet meseci kasnije, 5. novembra 1926. godine. Sahranjena je na beogradskom Novom groblju.

U Beogradu danas jedna ulica nosi ime dr Drage Ljočić.

Izvor: AkademskiKrug, SrpskaIstorija

 

Za Aleksinac vezana udajom za Rašu Miloševića istaknutog radikala rodom iz Aleksinca, po kome i jedna ulica u našem gradu nosi ime. Sa Rašom je imala jednog sina i četiri kćeri.

Pored toga, kao student medicine u činu poručnika, borila se na Šumatovcu 1876. u sanitetu dr Vladana Đorđevića, a i svim kasnijim ratovima koje je Srbija vodila. (izvor: Aleksinac večiti grad).


# Šumatovac Marko Jovanović dr Draga Ljočić Raša Milošević Vladan Đorđević
@MarkoodMorave @


 



Budite obavešteni

Dozvoljavam da mi ovaj portal dostavlja obaveštenja o najnovijim vestima