Aleksinačke vesti - novosti Aleksinac
Search
cirilica | latinica

Ko je otkrio zemne ostatke Cara Dušana?

rss

07.04.2022. Marko S. Radulović

Profesor Grujić je čovek koji je otkrio zemne ostatke Cara Dušana. U hrisovulji koju je posedovao stajalo je da je Car u klisuri Bistrice pronašao staru crkvu Svetih Arhanđela i na njenim temeljima podigao Crkvu Vojvodama nebeskih sila i čudotvoraca. Na osnovu toga krenuo je u otkrivanje i iskopavanje ostataka ove svetinje kod Prizrena, opisane u hrisovulji, današnji manastir Svetih Arhangela. U otkrivenim ruševinama Grujić je 1927. godine pronašao i grob sa ispreturanim kostima, za koje se kasnije ispostavlja da su to preostali posmrtni ostaci Cara Dušana.

Na godišnjicu bombardovanja Beograda u Drugom ratu, spomenuo bih jedno značajno i veliko ime srpske istorije. A zašto baš na ovaj datum...

Čovek na slici je Radoslav Grujić. Srpski sveštenik, teolog, istoričar, profesor Beogradskog Univerziteta, arheolog, osnivač muzeja Srpske Pravoslavne Crkve, član Srpske Kraljevske Akademije, stalni član Matice srpske, osnivač Muzeja Južne Srbije u Skoplju, doktor prava i filozofije i delatnik iza koga su ostali brojni naučni i istorijski radovi od nacionalnog značaja.

Profesor Grujić je bio i čovek koji je otkrio zemne ostatke Cara Dušana. U hrisovulji koju je posedovao stajalo je da je Car u klisuri Bistrice pronašao staru crkvu Svetih Arhanđela i na njenim temeljima podigao Crkvu Vojvodama nebeskih sila i čudotvoraca. Na osnovu toga krenuo je u otkrivanje i iskopavanje ostataka ove svetinje kod Prizrena, opisane u hrisovulji, današnji manastir Svetih Arhangela. U otkrivenim ruševinama Grujić je 1927. godine pronašao i grob sa ispreturanim kostima, za koje se kasnije ispostavlja da su to preostali posmrtni ostaci Cara Dušana. Godinama ih je čuvao i kasnije, prilikom svog povratka u Beograd, dopremio u prestonicu, kažu u drvenoj kutiji. I tog 6. aprila 1941. kutija se nalazila u njegovoj kućnoj biblioteci, a kada je krenulo bombardovanje i razaranje, profesr Grujić je legao preko kutije u želji da svojim telom zaštiti zemne ostatke najvećeg srpskog cara. Kasnije ih je predao kapeli Patrijaršije i 1968. položene su u Crkvi Svetog Marka.

O Radoslavu Grujiću i njegovom delu može mnogo toga da se kaže. Čovek koji je sačuvao na hiljade relikvija i zaštitio od uništenja mnoga naša duhovna blaga. Spasao hiljade i hiljade Srba od ustaškog noža. 1942. godine obezbedio je da se u Beograd prenesu mošti srpskih svetitelja - kneza Lazara iz manastira Bešenovo, oskrnavljene mošti Cara Uroša iz manastira Jazak i despota Stefana Štiljanovića iz manastira Šišatovac. Ovo je uspeo i na osnovu odobrenja nemačkog majora Johana Albrehta fon Rajsvica, moleći ga da mu dozvoli da spase ove svetinje od ustaškog razaranja... Prikupio je i ostavio najvrednije materijale o ustaškom genocidu nad Srbima... Uz materijalnu pomoć Crkve, u Rumuniji i Mađarskoj registrovao je najznačajnije srpske spomenike i ostale umetničke vrednosti u tim zemljama. Bio je Grujić i Austro-ugarski zarobljenik u Prvom ratu, jer mu nisu zaboravili što je kao srpski narodni tribun digao Imperiju na noge i oborio optužnicu protiv 53 Srba u tzv. veleizdajničkom procesu u Zagrebu, kada nastaje i njegovo najznačajnije delo "Apologija Srpskog naroda u Hrvatskoj i Slavoniji", kojim je dokazao vekovno postojanje Srba na tom prostoru kao autohtonog naroda.

Po završetku Drugog rata radio je na identifikaciji i vraćanju umetničkih predmeta koji su na teritoriji NDH-a opljačkani iz srpskih svetinja, što su komunisti sprečili i opstruisali, a ubrzo profesora Grujića izopštili iz društva i na kraju ga proglasili za zločinca, izricajući mu presude po raznim osnovama...

Umro je nakon teške bolesti, izopšten i u oskudici 1955. Rehabilitovan je presudom Višeg suda u Beogradu 14. marta 2014. godine. 2020. podignuta mu je bista u Zemunu, gde je i rođen 1878. i gde je završio Gimnaziju.


#
@


 



Budite obavešteni

Dozvoljavam da mi ovaj portal dostavlja obaveštenja o najnovijim vestima