Aleksinačke vesti - novosti Aleksinac
Search
cirilica | latinica

Nestabilnosti na zapadnom tržištu

rss

01.10.2007. Aleksandar Gvozden

Nestabilnosti na zapadnom tržištu

Rekordna zastupljenost evra u deviznim rezervama

Udeo američkog dolara u svetskim deviznim rezervama opao je sada na 64,8 odsto, sa 64,9 procenata u drugom kvartalu ove godine, dok je zastupljenost evra u globalnim rezervama istovremeno bila rekordno visoka, objavio je Međunarodni monetarni fond. Prema najnovijim podacima koje je MMF izneo u kvartalnom izveštaju o rezervama zemalja članica, učešće evra u deviznim rezervama u svetu poraslo je u trećem kvartalu ove godine na rekordnih 25,6 odsto, sa 25,5 odsto u prethodnom tromesečju, a zastupljenost japanskoj jena je pala sa tri na 2,8 odsto.


--------------------------------------------------------------------------------

U poslednje vreme, cena nafte na međunarodnom tržištu neprestano raste. Istovremeno,cena sirove nafte u Njujorku drži se na visokom nivou. Juče je cena lake sirove nafte koja će se na Njujorškoj berzi prodavati u oktobru, porasla za 1.39 američkih dolara po barelu. Njena cena sada iznosi 83.32 dolara, što je apsolutni rekord. I cena sirove nafte Brent, koja će se na međunarodnim berzama kotirati od novembra veća je za 62 centi po barelu, i sada iznosi 79.09 dolara.

Od 13. ovog meseca kada je cena nafte prvi put premašila 80 dolara, cena sirove nafte u Njujorku konstantno raste i već nekoliko puta su premašeni svi rekordi. Za poslednjih mesec dana cena nafte u Njujorku je porasla za preko 15 odsto. Analitičari ocenjuju da je glavni uzrok u neusklađenosti ponude i potražnje. Međutim tu je i niz drugih faktora: kao što su američka kamatna politika, količine rezervi nafte, kurs američkog dolara. klimatske i geopolitičke okolnosti, takođe, imaju veliki uticaj na formiranje cene nafte,pa je ona u ovom trenutku prenaduvana i prevazilazi ekonomsku realnost.


Zbog ubrzavanja privrednog razvoja u mnogim zemljama sveta, ponuda nafte ne može uvek da podmiri potražnju. Otuda se, od 2002. godine cena nafte na međunarodnom tržištu stalno povećava. Prema statistici, sada se u svetu dnevno prosečno nudi oko 85 miliona barela nafte.Očekuje se da do kraja ove godine to bude i celih 88 miliona barela. Mada je OPEK, nedavno, doneo odluku da od prvog novembra ove godine dnevnu proizvodnju poveća za 500 hiljada barela, to još nije dovoljno za podmirenje velike potražnje nafte. Tako, uprkos odluci OPEKa o povećanju proizvodnje, cena nafte i dalje raste. Zabrinjava i činjenica da proizvodnja u mnogim zemljama,zbog ograničenih resursa, ide nizlazno. Pored toga kapaciteti rafinerija, u brojnim zemljama, su dotrajali dok tražnja za naftom i dalje raste.


Nedavno obaranje kamata, od strane Američkih federalnih rezervi, prouzrokovano hipotekarnom krizom, takođe je jedan od uzroka skoka cena nafte. Mnogi trgovci predviđaju da će odluka o smanjenju kamata povećati potražnju sirove nafte. Mnogi investitori očekuju da će Američke federalne rezerve dalje smanjivati kamate. Zbog svega toga, velike količine kapitala hrle na međunarodno tržište nafte. Mnogi energetski ugovori sklapaju se samo u špekulativne svhe, što dalje nerealno napumpava cene nafte.


Po mišljenju analitičara, američka politika slabijeg dolara u poslednjih nekoliko godina , je u određenoj meri pogurala rast cene nafte. Skoro se svugde u svetu cena nafte određuje se prema američkom dolaru, njegova devalvacija je sama po sebi, dovela do pritiska na rast cena. U cilju očuvanja profitabilnosti i kupovne moći, povećanje cena je postalo jedna od glavnih mera zemalja-izvoznica nafte.


U SAD-u, je sada sezona uragana. Investitori su zabrinuti da će to poremetiti rad rafinerija u zemlji. Predstoji zima kada je potražnja nafte najveća. Pored toga, nestabilna situacija u Iraku i nerešeno nuklearno pitanje Irana, takođe su uzroci povećanja cene nafte.


Prema predviđanju stručnjaka, uokoliko se potpuno ne izmene faktori koji utiču na cenu nafte, teško je očekivati osetniji pad cene nafte na međunarodnom tržištu. Mnogi brinu da će stalni rast cene nafte negativno uticati na tempo privrednog razvoja u čitavom svetu. Međutim, neki analitičari tvrde da do novog naglog skoka cena može doći samo uled nekih velikih geopolitičkih turbulencija, a šanse za to su vrlo male. Sada barel nafte košta 80 dolara, što je visoka cena. I generalni sekretar OPEK-a Abdala Salim El-Badri je ocenio da je to previše. Poznati investitor Varant Bafit je prodao deo svojih akcija, što u nekom smislu pokazuje da je sumnjičav prema mogućnosti da se ovakve cene zadrže na dugi rok. Sve u svemu, svi su izgledi da nema mnogo prostora za dalji rast cene nafte na međunarodnom tržištu.


--------------------------------------------------------------------------------


Ekonomska kriza na Zapadu pogodiće i Srbiju

Previranja na svetskim finansijskim tržištima pogodiće i istočnu Evropu, saopštili su iz Evropske banke za obnovu i razvoj. Glavni ekonomista Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD), Erik Berglof, smatra da će previranja na svetskim finansijskim tržištima pogoditi i istočnu Evropu, a da će se pod pritiskom naći Letonija, Mađarska, Bugarska, Rumunija i Srbija. Kako piše londonski "Fajnenšel tajms" (The Financial Times), previranja na svetskim finansijskim tržištima uzrokovaće probleme u većini ranjivih privreda i usporiće njihov rast mišljenje je glavnog ekonomiste EBRD. Zahvaljujući rekordnim stopama privrednog rasta i protržišnim reformama, zemlje u istočnoj Evropi i na području nekadašnjeg Sovjetskog Saveza dosad su se vrlo dobro nosile s aktuelnim previranjima na finansijskim tržištima, ocenio je Berglof u izveštaju zaposlenima EBRD-a. Njegovo predviđanje podudarilo se s ocenom Svetske banke, koja je u prošlonedeljnom izveštaju konstatovala da su nove članice EU iz istočne Evrope dosada ostale relativno pošteđene negativnih posledica previranja na finansijskim tržištima. Svetska banka je istovremeno upozorila da bi kriza još mogla pogoditi zemlje koje imaju veliki manjak u platnom bilansu, a to su Letonija, Mađarska, Bugarska, Rumunija i Srbija. Pojačana svest o riziku mogla bi ipak uroditi plodom i usporiti kreditima podržanu ekspanziju privrednih aktivnosti u pojedinim državama, dodaje Berglof. "U sektorima nekretnina i građevinarstva privrede tih zemalja beleže brz, možda i prebrz rast, koji mestimično dostiže neodržive nivoe", precizirao je stručnjak EBRD-a. "Sigurni smo da će kriza na Zapadu biti ozbiljna i da će potrajati neko vreme", naglasio je Berglof, dodajući da će se posledice te krize osetiti na duži rok, i to kroz usporavanje privrednog rasta, a zbog teškoća oko dobijanja zajmova i zbog dugoročnog rasta pratećih troškova.


# Svetska banka
@


 



Budite obavešteni

Dozvoljavam da mi ovaj portal dostavlja obaveštenja o najnovijim vestima