Алексиначке вести - новости Алексинац
Претрага
cirilica | latinica

Posao koji svima donosi dobit

rss

25.02.2007. Tanja Stanković - Danas

Posao koji svima donosi dobit

Srbija je, konačno, dobila investicioni fond. Prva licenca dodeljena je Delta holdingu, odnosno Delta Investmentu, osnivaču Društva za upravljanje investicionim fondom Delta plus. Tako se Srbija, istina sa značajnim zakašnjenjem u odnosu na sve druge zemlje u tranziciji, odlučila da i na ovaj način krene u obezbeđenje potrebnih sredstava za investiranje. Drugi su to učinili na samom startu reformi, a Srbija je dopustila da šest godina na tržištu posluju samo strani investicioni fondovi koji su zaobilaznim putevima, formirajući ad hok domaće firme, trgovali na berzi i učestvovali u privatizaciji, dok domaćim fondovima zakonski to nije bilo dozvoljeno.

Težak zadatak

Prema međunarodnim pokazateljima investicioni fondovi u GDP u evro zoni učestvuju sa čak 60 odsto. U zemljama Centralne Evrope taj procenat je ispod 10 odsto, dok u Rumuniji i Bugarskoj, najmlađim članicama EU još nije dostigao ni jedan odsto. Ako bi Srbija uskoro dostigla makar Bugarsku i Rumuniju, moglo bi da se kaže da je cilj ipak postignut. Ne treba zaboraviti da nam je, ako želimo stopu rasta od bar sedam odsto godišnje, svake godine potrebno bar 2,5 do tri milijardi evra investicija.

Mnogo je rasprava vođeno u pokušaju da se nađe odgovor na pitanje kome je i zašto smetalo osnivanje domaćih investicionih fondova i šta je Srbija izgubila time što je zakon o njihovom radu usvojen tek prošle godine. Bilo kako bilo, tek zakonskih prepreka više nema. Rešen je i problem nedostatka portfolio menadžera što je bio jedan od preduslova za početak rada ne samo investicionih nego i dobrovoljnih penzijskih fondova. Cinici bi rekli da u Srbiji ima čak tri menadžera sa licencom koji ovaj posao mogu da obavljaju a još nisu angažovane u postojećih pet dobrovoljnih penzijskih i za sada jedinom investicionom fondu. Ali, obuka kadrova permanentno traje i uskoro treba očekivati nove portfolio menadžere i investicione savetnike.

U REDU ZA LICENCU

Procene

Zakon o investicionim fondovima usvojen je krajem maja prošle godine, ali je praktično stupio na snagu šest meseci nakon toga. U međuvremenu, Komisija za hartije od vrednosti trebalo je da pripremi više podzakonskih akata, što je i učinila i od 11. decembra 2006. postoje svi uslovi za osnivanje fondova. Prema procenama međunarodnih eksperata u narednih deset godina kroz investicione fondove u Srbiju moglo bi da se slije oko četiri milijarde evra.

Sudeći prema do sada iskazanominteresovanju, uskoro bi Delta plusu trebalo da se pridruže i drugi investicioni fondovi, mada u Komisiji za hartije od vrednosti više nema nijednog zahteva na čekanju. U Rajfazen banci, međutim, očekuju da dozvola za rad njihovog fonda pristigne do kraja prvog kvartala. Iz Sosijete ženeral banke najavljuje takođe formiranje investicionog ali i dobrovoljnog penzijskog fonda, dok je a Eurobanka EFG spremna da posle kupovine brokerske kuće krene i u osnovanje investicionog fonda. I u Komercijalnoj banci kažu da su strateški opredeljeni da krenu prema investicionim fondovima.

- Ako želimo napred, ne smemo da dozvolimo da se zadovoljavamo samo onim što sada nudimo klijentima kada je reč o štednji, ma koliko ti proizvodi trenutno bili atraktivni. Svesni smo da je procedura otvaranja fondova komplikovana, zahteva bar tri do pet meseci, ali da biste napravili profitabilni fond, morate da krenete na vreme, svesni pri tom da ćete u prve dve do tri godine imati samo troškove, jer ulažete, u kreiranje novih proizvoda. To je cena razvoja. Možda se tek treće godine, mogu očekivati pozitivni rezultati. Ali onda na duži rok, možete da računate na pozitivne efekte. Zbog toga mi krećemo sa fondom računajući na to da će liberizacija tržišta veoma brzo iznedriti neke nove atraktivne hartije od vrednosti u koje ćemo moći da ulažemo. Zatim, tu je priča o drugom stubu obaveznog osiguranja - izjavio je za Biznis Predrag Mihajlović, zamenik predsednika Izvršnog odbora Komercijalne banke .

Procena analitičara je da bi do kraja 2007. godine na našem tržištu moglo da posluje čak desetak fondova iako iskustvo govori da je optimalan broj fondova na ovakvim tržištima između četiri i sedam i da njihovi osnivači neće biti samo domaće i međunarodne finansijske institucije nego i razne kompanije. Beogradska ITM, koja je inače i vlasnik brokerske kuće ITM Monet, najavljuje osnovanje čak nekoliko fondova, a dozvolu za prvi očekuje za nekoliko meseci.

- Koliko će društava za upravljanje investicionim fondovima i samih fondova biti zavisi isključivo od toga koliko su oni koji se za sada samo raspituju za uslove i najavljuju svoju nameru zaista spremni da se upuste u ovu igru. Do početka godine samo jedno društvo za upravljanje podnelo je Komisiji za hartije od vrednosti sve potrebne papire i naša zakonska obaveza bila je da u roku od 30 dana odgovorimo na ovaj zahtev, što smo i učinili - objašnjava Milko Štimac, predsednik Komisije za hartije od vrednosti.

Analitičari su se izgleda prevarili u proceni da će poslovne banke biti najagilnije u osnivanju investicionih fondova, jer je to siguran način da ublaže konkurenciju koju bi mogli fondovi da im donesu kada je reč o daljem privlačenju štednje stanovništva. Bankari su itekako svesni da će štednja iduće godine teško rasti istim tempom i da će kamatne stope na tržištu najverovatnije padati. Istina, u ovom momentu pitanje je mogu li klijentima da ponude nešto što bi bilo atraktivnije od zapisa Narodne banke Srbije, koji su, uzgred budi rečeno, oslobođeni svih poreza. Međutim, u uslovima kada se očekuje pad kamata na našem tržištu, za mnoge njihove klijente ulaganje u investicione fondove moglo bi da bude daleko privlačniji vid štednje. Ima i onih analitičara koji misle da bi prinosi ostvareni kroz investicione fondove mogli da nateraju banke da zbog kokurencije povećavaju kamatu na štednju, kao i da snize kamate na plasmane i da će se one, upravo želeći da izbegnu taj gubitak na zaradi, okrenuti osnivanju dobrovoljnih penzijskih i investicionih fondova šireći a ne gubeći tako. Gde će pri tom ostvariti planiranu zaradu, na bankarskim ili investicionim poslovima, za njih će u suštini biti sve jedno. Bankari ne kriju da će im investicioni fondovi služiti da zadovolje potrebe svojih klijenata na drugi način omogućavajući im pri tom da imaju prinose na nivou njihovih očekivanja. Ali, i klijenti će morati da shvate da im te prinose kroz ovaj način štednje niko ne može da garantuje, već da je «cena prinosa u stvari cena rizika", tvrde bankari.

Naravno, postavlja se pitanje ko će još, osim osnivača fondova moći da računa na dobit od ove novine na finansijskom tržištu. Međunarodno iskustvo govori da u ovom poslu, pod uslovom da je dobro organizovan, niko ne može da izgubi, a sigurno ne građani koji će imati mogućnost da svoja sredstava povere nekome ko je kvalifikovan da se bavi investiranjem i to na najprofitabilniji način. Upravo to je dužnost portfolio menadžera i investicionih savetnika koji treba da brinu o tome kako će izgledati potrfolio fonda kao i da procenjuje rizik ulaganja i mogućnost ostvarivanja dobiti.

PROFITABILNA INVESTICIJA

Sve procene kazuju da je dobit koju ostvaruju investicioni fondovi u razvijenim zemljama veći od kamate na štedne uloge u bankama. Mnogi stručnjaci, pozivajuči se na iskustvo zemlja u okruženju kažu da je srpsko tržište sa veoma velikim potencijalom, atraktivnije za ulaganje od uređenijih tržišta zemalja koja su prošla kroz proces tranzicije gde se stopa profita kretala iznad 10 odsto. Zato nema razloga da i u Srbiji ne bude tako. Ako je ulaganje u investicione fondove u Sloveniji donosilo na godišnjem nivou zaradu od gotovo 20 odsto, u Mađarskoj je ta zarada bila 32, u Češkoj 28 odsto, a u Poljskoj čak 44 odsto, u Srbiji bi mogla da bude još veća. Zato, mnogi žure sa osnivanjem investicionih fondova, mada ima i onih koji tvrde da bi se pravilo «ko prvi devojci , njemu i devojka» pre moglo primeniti na dobrovoljne penzijske nego investicione fondove.

Zakon je, podsetimo, dozvolio osnivanje otvorenih, zatvorenih i privatnih fondova. Kada je taj dokument pripreman, stručnjaci su procenjivali da će prvo starovati otvoreni investicioni fondovi u koje bi se slivala slobodna sredstva malih investitora koji žele da stručnjacima, okupljenim u društvima za upravljanje, prepuste svoj novac na upravljanje, očekujući od toga dobit. Međutim, razmišljanja nekih banakara govore da bi start investicionih fondova mogli da obeleže zatvoreni fondovi, dakle oni zasnovani na emitovanim akcijama privrednih društava koja na taj način dolaze do sredstava namenjenih razvoju. Naravno, sredstva obezbeđena trgovanjem na berzi znatno su jeftinija od klasičnih kredita koji su do sada bili takoreći jedini izvor finansiranja naših kompanija. Iskustvo Hrvatske sa akcijama INA, podsećaju analitičari, dobar je pokazatelj da je berza najbolji način da se odmeri tržišna vrednost akcija. Investicioni fondovi bi mogli da učestvuju u privatizaciji javnih preduzeća tako što bi prikupljena sredstva građana i drugih investitora uložili u javna preduzeća, čime bi bila podignuta njihova efikasnost a time i ukupna vrednost.

Pojava ozbiljnih fondova mogla bi, procenjuju stručnjaci, da podstakne i emisiju kvalitetnih hartija od vrednosti i dužničkih hartija, kao što su hipotekarne ili municipalne obveznice i time da impuls razvoju Beogradske berze. Za druge, međutim, značajnijeg rasta berzanskog poslovanja zapravo neće biti, bez obzira na postojanje fondova, ukoliko se na berzi uskoro ne pojave akcije velikih javnih preduzeća. Koji će investicioni fondovi na startu dominirati, da li oni koji prikupljaju novčana sredstva kroz prodaju investicionih jedinica ili oni koji sredstva prikupljaju javnom ponudom za upis akcija, znaćemo već do kraja godine. U svakom slučaju pokazalo se da je razvoj institucije kolektivnog investiranja u svetu jedan od najznačajnijih faktora razvoja ne samo finansijskih tržišta nego i privreda tih zemlja i nema ni jednog razloga da tako ne bude i u Srbiji.


#
@


 



Будите обавештени

Дозвољавам да ми овај портал доставља обавештења о најновијим вестима