Алексиначке вести - новости Алексинац
Претрага
cirilica | latinica

U berzansku arenu pod prisilom

rss

22.02.2007. Tanja Stanković (danas)

U berzansku arenu pod prisilom
Kada je krajem maja prošle godine u Skupštini Srbije izmenjen Zakon o hartijama od vrednosti, mnogi eksperti, ali i predstavnici Komisije za hartije od vrednosti i Beogradske berze, imali su dosta primedaba na novousvojena rešenja. Na opštu podršku, međutim, naišao je predlog o obaveznom uključivanju svih akcionarskih društava na organizovano tržište akcijama. Prema tom rešenju, potpis ovlašćenog lica kompanije na prosepektu koji se dostavlja Komisiji za hartije od vrednosti nije više preduslov za izlazak na berzu. Kako je Komisija za hartije od vrednosti početkom januara ove godine okončala svoj deo posla oko pripreme svih podzakonskih akata, od 10. marta sva akcionarska društva su u obavezi da počnu da se ponašaju u skladu sa novim pravilima.

Uključivanje na berzu svih akcija firmi u kojima više nema društevnog ili državnog kapitala svakako će, procenjuju berzanski stručnjaci podići ponudu tržišnog materijala na Beogradskoj berzi. Time bi mogla da bude, bar delimično, zadovoljena izuzetno visoka tražnja koja podiže cene akcija. Ali, da li će to oboriti vrednost akcija, tu su mišljenja podeljena. Deo stručne javnosti smatra da su najkvalitetnije akcije kompanija već uključene na tržište i da ulazak "pod prisilom" onih kompanija koje do sada nisu želele da se na berzi nađu neće mnogo značiti potencijalnim kupcima. Jer, kako tvrde, investitori kupuju samo hartije u čiji kvalitet ne sumnjaju, kao i akcije firmi koje bi mogle da beleže rast u poslovanju, a tu je i mogućnost zarade, a u akcijama firmi koje će se sada pojaviti, ni jedan od ovih elemenata nije prisutan. Ako nekoga prisilite da izloži svoje akcije na tržištu, onda se morate zapitati zašto to do sada nije želeo. Kao što se mnogi uostalom pitaju od kakvog je značaja podatak da je na Beogradskoj berzi sada prisutno 1.100 kompanija kada je najveći broj njih trgovao akcijama samo jedanput, a još nema ni jedne firme koja je spremna da izveštaje o svom poslovanju dostavlja uredno na uvid javnosti i na taj način utiče na vrednost svojih akcija.

Koliko će se ponuda na Beogradskoj berzi povećati primenom ovog zakona, u ovom momentu je teško proceniti, smatraju u Komisiji za hartije od vrednosti. To u najvećoj meri zavisi od Centralnog registra koji mora da pročešlja sve podatake o akcionarskim društvima koje ima i vidi koliko je onih koji do sada nisu izašli na berzu. Što se tiče zakonske regulative, ona nedvosmisleno upućuje na to da je dobro što pre ispuniti zakonsku obavezu jer, u protivnom slede veoma rigorozne kazne. Novčana kazna koja se kreće od 10 do 100 odsto visine ukupne knjigovodstvene vrednosti hartija od vrednosti, predviđena je za izdavaoca akcija koji ne dematerijalizuje hartije od vrednosti u propisanom roku, zatim za pravna lica koja ne dostave Centralnom registru podatke iz knjiga ili registara akcija i drugih hartija od vrednosti koje vode za druga lica i ne podnesu zahtev za upis tih hartija od vrednosti u taj registar, kao i za akcionarska društva koja ne dostave Centralnom registru podatke iz knjige akcionara i ne podnesu zahtev za upis tih akcija u taj registar. Ista kazna važi i za izdavaoca dužničkih hartija od vrednosti koji ne dostavi Centralnom registru podatke o zakonitim imaocima i hartijama od vrednosti u njihovom vlasništvu i ne podnesu zahtev za upis tih hartija od vrednosti u registar ili koji ne podnesu organizatoru tržišta zahtev za uključivanje hartija od vrednosti na organizovano tržište. Za ove prestupe predviđena je i kazna za odgovorno lice u visini od 50.000 do 200.000 dinara, uz mogućnost izricanja i mera zabrane vršenja određenih dužnosti u trajanju od jedne do pet godina i zaštitna mera javnog objavljivanja presude.

"Razigravanje" tržišta kapitala

Ima, međutim, i onih među kojima je i Milko Štimac, predsednik Komisije za hartije od vrednosti, koji misle da bi najbolje bilo kada bi se na berzi pojavile akcije EPS, NIS, Telekoma, ali da će i ovo obavezno uključivanje svih akcija na berzu, i te kako razigarati tržište.

- Investitori uvek žele najbolje akcije, ali sigurno će se i među onim preduzećima čije će se akcije pojaviti na berzi biti interesantnih za kupovinu. U svakom slučaju, ponuda će biti veća nego sada kada visoka tražnja uslovljava izuzetan rast berzanskih indeksa, koji su "prenaduvani" možda čak i 30 do 40 odsto. Najveći problem Beogradske berze je što je to tržište plitko i uslovi za investiranje su ograničeni - smatra Štimac.


#
@


 



Будите обавештени

Дозвољавам да ми овај портал доставља обавештења о најновијим вестима