Алексиначке вести - новости Алексинац
Претрага
cirilica | latinica

Šta donosi Predlog zakona o investicionim fondovima

rss

16.10.2006.

Zakon o investicionim fondovima nalazi se već nekoliko meseci u proceduri i trebalo bi da bude usvojen, kako je već najavljivano ne nekoj od narednih sednica parlamenta. Međutim, da li će samo usvajanje zakona biti dovoljno za uspostavljanje privrednog miljea neophodnog da ovaj oblik organizovanja investitora zaživi i kod nas, pitanje je koje verovatno muči sve one koji planiraju da se bave ovim "biznisom" u budućnosti.

Zakonom koji je pripremilo Ministarstvo finansija predviđeno je da se mogu osnivati tri vrste fondova - otvoreni, zatvoreni i privatni investicioni fondovi. Procedurom je predviđeno da svim ovim fondovima upravlja društvo za upravljanje fondovima koje će da bi obavljalo ovaj posao morati od Komisije za hartije od vrednosti da zahteva izdavanje dozvole za rad, koja će, kada konstatuje da će na adekvatan način biti zaštićeni interesi akcionara investicionog fonda, izdati dozvolu. Zakonom je regulisano i desetak slučajeva kada se društvu za upravljanje fondom oduzima dozvola. To će se dogoditi, recimo ukoliko društvo za upravljanje ne podnese registracionu prijavu, ne obavlja delatnost duže od dve godine, ako se utvrdi da je društvo dobilo dozvolu na osnovu neistinitih podataka, ili ako pored upravljanja investicionim fondovima obavlja i neku drugu delatnost.

Svi poslovi u vezi sa poslovanjem investicionih fondova obavljaće se preko kastodi banke (banka ovlašćena da otvara i vodi račune hartija od vrednosti koje čine imovinu fondova) sa kojom će društvo za upravljanje biti dužno da zaključi ugovor o obavljanju kastodi usluga za svaki investicioni fond posebno. Trenutno je, napomenimo, nekoliko banaka u Srbiji osposobljeno da obavlja ovakvu vrstu usluga.

Inače u zakonu je za svaku vrstu fonda definisan oblik organizovanja. Tako, recimo, otvoreni fondovi ne mogu biti osnovana kao pravna lica i trebalo bi da funkcionišu na principu prikupljanja novčanih sredstava putem izdavanja investicionih jedinica i njihovog otkupa na zahtev člana fonda. Ovi fondovi mogu ulagati u dužničke hartije od vrednosti koje izdaje NBS, država, teritorijalna autonomija ili lokalna samouprava, međunarodne finansijske institucije, ali i u hartije od vrednosti domaćih i stranih pravnih lica. Novčana sredstva za otpočinjanje poslovanja otvorenog fonda ne mogu biti manja od 200.000 evra u dinarskoj protivvrednosti i moraju se uplatiti na račun kod kastodi banke. Propisana je čak i visina ulaganja imovine investicionog fonda. Tako recimo, do 10 odsto imovine investicionog fonda može se ulagati u hartije od vrednosti, do 20 odsto može se ulagati u novčane depozite u jednoj banci, dok se imovina investicionog fonda ne može se ulagati u pokretne stvari.

Kada je reč o zatvorenim fondovima oni mogu biti organizovani kao otvorena akcionarska društva. Zatvoreni fondovima mogu ulagati i u nepokretnosti, kao na primer u zemljište, zgrade (poslovne, stambene, stambeno-poslovne, ekonomske...) i posebne delove zgrada (stanovi, poslovne prostorije...) Zakonom je propisano da se u jednu nepokretnost može uložiti najviše do 20 odsto imovine zatvorenog fonda. Akcionari zatvorenog fonda nemaju pravo preče kupovine pri prodaji nepokretnosti. Isto kao i kod otvorenih fondova, osnovni kapital može biti samo u novcu i ne može biti manji od 200.000 evra u dinarskoj protivvrednosti. Zatvoreni fond ima imaće organe upravljanja kao svako akcionarsko društvo, a to su skupština i nadzorni odbor.

Treći oblik investicionih fondova koji je predviđen ovim zakonom je privatni investicioni fond. Ovaj fond bi trebao biti organizovan kao društvo sa ograničenom odgovornošću, a minimalni novčani ulog člana privatnog fonda iznosi 50.000 evra. Kada je reč o privatnim fondovima njihovo osnivanje i funkcionisanje ne podleže opštim odredbama o investicionim fondovima, već se njihov rad bliže reguliše zakonom o privrednim društvima.

Savetnik za strana ulaganja Milan Kovačević komentarišući za Danas pomenuta zakonska rešenja kaže da je svakako korisno da Zakon o investicionim fondovima što pre bude usvojen, ali da je ovaj koji je u pripremi ima dosta mana. Kovačevićeva osnovna primedba je, naime, da je investicionim fondovima trebalo ostaviti više slobode prilikom njihovog osnivanja, a tek onda ih pravno uobličiti.

- Previše je ograničenja, procedura i postupaka predviđeno za njihovo osnivanje. Treba imati na umu da investicioni fondovi u svetu nisu nastali tako što ih je neko prvo pravno uobličio, već je bilo obrnuto, prvo su nastali pa je tek tada pravom regulisano njihovo poslovanje. Može se dogoditi da komplikovana procedura dovede do toga da strani investicioni fondovi upravljaju sredstvima iz inostranstva jer im neće biti "komforno" da se prilagode našoj regulativi - naglašava Kovačević i dodaje da se prilikom pisanja zakona ponavljaju iste greške, a to je da se često oblast uređuje na način koji je primenjen u najsofisticiranoj zemlji. Kovačević je mišljenja da ne treba ništa forsirati, pa tako nii oblike investicionih fondova koji će biti zastupljeni. Kada je reč o o drugim konkretnim rešenjima on ima primedbu i na odredbu da otvoreni fond ne može biti pravno lice, jer se tada postavlja pitanje kako on onda može da funkcioniše.

- Kada je u pitanju obezbeđivanje stručnog kadra - porftolio menadžera tu neće biti problema, jer osim što već postoje strana društva za upravljanje investicionim fondovima poput Salforda i ostalih u kojima je taj kadar zapošljen, privatni vlasnici fondova se neće dvoumiti ni da angažuju investicione menadžere iz Amerike i drugih zemalja, ako se za tim ukaže potreba. Dakle, da bi investicioni fondovi ovde zaživeli trebalo bi ispuniti još mnogo uslova, popraviti poreski režim, ali i na bolji način urediti računovodstvo i sveobuhvatno pravo u zemlji - zaključuje Kovačević.

I drugi sagovornici Danasa slažu se da nije dobro rešenje prepisati zakone koji važe u inostranstvu. Prema mišljenju direktora Sal konsaltinga Branislava Ćosića da bi investicioni fondovi mogli da funkcionišu u Srbiji neophodno je, takođe, stvoriti uslove za njihovu likvidnost, zatim obezbediti kotiranje dobrih firmi na berzi ali i na bolji način urediti poslovanje revizorskih kuća.

- Ako se prepišu pravila koja važe u inostranstvu, onda mogu da nastanu problemi jer se ta rešenja odnose na velike fondove koji raspolažu sa portfeljom od preko 100 miliona dolara. Sa druge strane, naši fondovi su veoma mali, raspolažu sa dva do tri miliona dolara, pa bi zato troškovi za njihovo upravljanje trebalo da budu prilagođeni njihovoj veličini i da ne premašuju 1 do 2 odsto od portfelja kojima fondovi raspolažu - navodi Ćosić kao jednu svojih prvih sugestija. Prema njegovim rečima, druga stavka o kojoj bi trebalo "povesti računa" je i nepostojanje dobrih firmi na berzi, čijim bi se akcijama eventualno trgovalo kada bi investicioni fondovi zaživeli na ovim prostorima.

Direktor brokerske kuće Jorgić Broker Branislav Jorgić, sa druge strane, tvrdi da je Zakon o investicionim fondovima korektno urađen, jer je u skladu sa svetskim standardima. Ali, da bi njegova primena dala određene rezultate trebalo bi ispuniti neke uslove i na mikro i na makro planu.

- Već u prvom kvartalu godine trebalo bi da se krene sa školovanjem stručnjaka, odnosno sprovođenjem obuke kako bi se osposobili da se bave tim poslovima. Potrebno je i da se krene sa formiranjem društva za upravljanje fondovima ali i da se banke tehnički i kadrovski osposobe za obavljanje tog posla - ističe Jorgić.

Prema njegovim rečima, verovatno je potrebno od tri do šest meseci da se ispune svi tehnički uslovi neophodni za funkcionisanje investicionih fondova. Od uslova koji bi trebalo biti ispunjeni na makro planu Jorgić izdvaja stabilnost valute, ali i kreiranje berzanskog tržišta na kome bi se pojavile elitne srpske firme, kapitalno snažne, sa velikim brojem akcija.

- Tu mislim pre svega na firme koje sa trenutno nalaze na kontinuiranom trgovanju, a još više na javna preduzeća kojima tek predstoji vlasnička transformacija. Ukoliko se isprazni tržište i ne pojavi se deo akcija


#
@


 



Будите обавештени

Дозвољавам да ми овај портал доставља обавештења о најновијим вестима