Алексиначке вести - новости Алексинац
Претрага
cirilica | latinica

Promene u naplati putarina u Srbiji: Jeftinije za strance?

rss

19.09.2006. Darko Knežević

Promene u naplati putarina u Srbiji: Jeftinije za strance?
Od Beograda do Šida uskoro novi način plaćanja, i to bez zaustavljanja na rampama

Autoput broj 107 u blizini kanadskog velegrada Toronta izazvao je pre dve godine veliku pažnju i negodovanje kako vozača, tako i saveznih vlasti. Povod je povećanje cena putarina od samo jednog centa po kilometru autoputa koji se proteže čitavih 108 kilometara. Ukupno poskupljenje za jednu vožnju „premašilo” bi jedan kanadski dolar. Optuženi su bili koncesionari, a nije poznato kako se slučaj okončao.

Kod kanadskog južnog suseda prošle godine u Ostinu (Teksas) nastala je slična polemika, a povod je bio povećanje cena putarina. Nezadovoljni vozači zatražili su ostavke gradonačelnika Vila Vina i jednog člana gradske vlade, jer, kako prenosi „Glas Amerike”, glasači „žele da im vožnja što kraće traje, ali ne žele da im vlada uručuje račun svaki put kada izađu iz kuće”.

Desetak hiljada kilometara istočnije u zemlji Srbiji vozači su znatno smireniji, ne ruše vlade i gradonačelnike, a povećanja cene putarina doživljavaju kao „nužno zlo”. Jer, kako drugačije objasniti tiha negodovanja posle prošlogodišnjeg skoka putarina od čak 63 odsto i ovogodišnjeg julskog dodatnog poskupljenja od 20 odsto – u proseku.

Tri dinara za kilometar vožnje

Posle ovog poslednjeg poskupljenja, vožnja na najprometnijoj saobraćajnici od Beograda do Novog Sada vozače automobila staje 200 dinara, a od Novog Sada do Subotice je 280, dok od glavnog grada Srbije do Šida vozači plaćaju 290 dinara. Najskuplja pojedinačna deonica je put Beograd–Niš za koji je drumarina 620 dinara, dok je najjeftinija trasa Niš–Leskovac 160 dinara.

Preračunato u cenu po jednom kilometru, vozače u Srbiji „kilometar autoputa” staje od 2,2 do 3,2 dinara u zavisnosti od deonice naplate. Za strance putarine su već u proseku od 50 do 105 odsto, opet u zavisnosti od deonice autoputa.

Da se ovo poslednje povećanje putarina dobro osetilo zaključuje se i po nedavnoj izjavi ministra za kapitalne investicije Velimira Ilića. On je rekao da se mesečno prikupi oko 11 miliona evra na osnovu putarina. Želja je da se na srpske puteve privuče što više stranaca koji će plaćati vožnju, što treba da uslovi i odgovarajuće promene cena putarina, pre svega zbog zahteva EU za „nediskriminisanjem stranaca”.

„Do kraja godine sigurno je da neće biti poskupljenja putarina za domaće vozače, a što se tiče inostranih vozila postoji i mogućnost koja se veoma ozbiljno razmatra da se u određenom procentu smanje sadašnje cene putarina”, kaže u izjavi za naš list Branko Jocić, generalni direktor JP „Putevi Srbije”.

Kako bi privukli inostrane i zadržali domaće vozače, u „Putevima Srbije” pokrenuli su projekat izmene načina naplate na stanicama duž autoputa, kako bi smanjili postojeće gužve i zadržavanja, što je posebno prisutno u letnjim mesecima, ali i povećali nivo naplate putarina.

Autoput u ogradi

Prva deonica na kojoj je predviđeno da se ugradi takozvani zatvoreni sistem naplate kakav postoji u evropskim državama postaviće se na putnom pravcu Beograd–Šid.

„Radovi na završetku posla kasne zbog problema sa ugradnjom opreme koja je delo domaće pameti i domaćih proizvođača. Bilo je planirano da sve bude završeno do 9. septembra, ali prema sadašnjoj dinamici radovi će biti produženi za 45 dana”, ističe Jocić.

Cilj uvođenja ovakvog sistema naplate, prema njegovim rečima, predstavlja maksimalna zamena gotovinskog plaćanja na naplatnim rampama sa plaćanjem unapred, kao i onim putem kreditnih kartica.

Na taj način očekuje se da će biti smanjene postojeće gužve na kasama, ali i da će mogućnost zloupotrebe od strane inkasanata sa gotovim novcem biti smanjena na minimum. Krajnji cilj ovog celog posla je da se zapravo ukine gotovinsko plaćanje, jer bi na taj način svi osim „nesavesnih lopova” imali koristi. U toku je i konkurs za nabavku čak 20 miliona magnetnih kartica za plaćanje putarine.

Sledeće nedelje „Putevi Srbije” raspisuju tender za izbor platnih kartica kojima će vlasnici plaćati putarine. Do kraja godine predviđeno je da se okonča jedinstven posao na našim prostorima, a to je ograđivanje autoputa. Za tu namenu predviđeno je da se sa obe kolovozne trake autoputa od Beograda do Šida postavi oko 200 kilometara žičane ograde, kako bi se obezbedila što bolja bezbednost vozača, ali i oni drugi naterali da na autoput ulaze na naplatnim rampama.

Projekat ugradnje zatvorenog sistema naplate posle „šidskog pravca” ugradiće se i na putu ka Novom Sadu, kao i na južnom delu Koridora 10 od Beograda preko Niša do Leskovca.

-----------------------------------------------------------

Vinjete za kamione

Veliki problem na srpskim drumovima predstavljaju strani vozači kamiona koji svoje grdosije voze lokalnim putevima kako bi izbegli plaćanje putarina. Ovakva vožnja „kroz kukuruze” stvara ne samo gužve na ovim putevima, već i nanosi veliku štetu i zahteva stalne popravke.

Koliko je ovaj problem ozbiljan shvatili su prošle godine u Skupštini Vojvodine odakle je upućen zahtev za što brže rešavanje naplate putarina kroz ovu pokrajinu. Ovaj zahtev zasniva se na proceni da dnevno oko 200 šlepera najčešće bugarskih i turskih tablica jezdi magistralnim putem M-24 prolazeći preko Titela, Kovačice, Pančeva i Kovina. Prema njihovim procenama, država godišnje izgubi od nenaplaćenih putarina za ova vozila oko tri miliona evra.

Jedan od predloga je i da se za ova vozila eksperimentalno uvedu vinjete prilikom ulaska u Srbiju kojom bi plaćali naknadu za put. O ovoj ideji nedavno se izjasnio i ministar za kapitalne investicije Velimir Ilić koji je najavio da će se predlog naći i na nekoj od narednih sednica Vlade Srbije.

Prema njegovoj oceni, brojni šleperi uništavaju regionalne puteve, na kojima su saobraćale drumske krstarice nosivosti 20 tona, a u poslednje vreme sve više je i onih čija nosivost premašuje 30 tona.

„Moramo ih vratiti na autoput uz pomoć policije, a posebno su brojni kamioni na od Novog Sada preko Fruške gore i Iriga gde taj put ne može da izdrži ovakve terete”, rekao je Ilić uz preporuku da se na šleperima naplaćuje putarina na graničnim prelazima i „onda neće biti potrebe da oni zaobilaze autoput”.

-----------------------------------------------------------

„Tag” za brzi trag

Novi sistem naplate putarina treba da omogući brži protok vozila i veću udobnost korisnicima usluga, uz istovremeno smanjenje mogućnosti zloupotreba oko naplate nadoknada za puteve. Predviđeno je da vozila na autoputu budu evidentirana prilikom ulaska i izlaska sa autoputa, a tada će se saznati i njihov registarski broj, zemlja registracije, kategorija kojoj pripada, vreme ulaska i izlaska sa autoputa.

Vozači koji se opredele da gotovinski plate drumarinu ili da to učine kreditnim karticama moraće da se zaustave pre rampe, dok za one koji na svoja vetrobranska stakla ugrade male elektronske uređaje poznatije kao tagove moći će da bez zadržavanja pri brzini od 50 kilometara na čas prođu rampu. Oni će svoju obavezu plaćati elektronskim novcem, odnosno biće u obavezi da unapred plate poput pripejd korisnika mobilnih telefona.

Prilikom svakog prolaska odbijaće se uplaćeni iznos putarine. Cena ovih tagova koje kupuju vozači iznosiće oko 15 evra, a zahvaljujući popustima koji će važiti za ovu kategoriju vozača predviđeno je da se ovaj uređaj vrlo brzo isplati.

Prilikom svakog prolaska evidentira se ne samo vreme i iznos putarine, već i ponovna promena svih podataka koji se odnose na to vozilo. Kretanje vozila kontrolisano je zahvaljujući senzorima koji su ugrađeni na 50 metara od naplatne rampe, a svi podaci koji su od značaja za prolazak kroz rampu obrađuju se za trećinu sekunde. Same rampe biće tako postavljene da u najmanjoj meri mogu da oštete vozilo u slučaju prolaska.

Sistem naplate putarine delo je stručnjaka Instituta „Mihailo Pupin” iz Beograda, a prema njihovim tvrdnjama ovakav sistem je znatno jeftiniji, ali i savremeniji od konkurentskih. Prva faza uvođenja ovog sistema procenjuje se na oko sedam miliona evra.

Glavne prednosti ovakvog sistema naplate su manje zadržavanje vozila na naplatnim stanicama, što će uticati i na smanjenje zastoja u saobraćaju, a broj plaćanja u gotovom novcu biće sveden na minimum. Veruje se da će na ovaj način povećati prihod od naplate putarine, što treba da dovede i do sprečavanja zloupotreba inkasanata.

-----------------------------------------------------------

Drumska mafija

Hapšenje radnika koji su radili na naplati putarine, kao i njihovih pomagača i šefova, izazvalo je u javnosti veliko interesovanje, kako zbog dugog perioda „nesmetanih krađa”, tako i zbog količine novca koju su pokrali, ali i zbog načina na koji su ove svakodnevne krađe obavljane.

Grupa označena kao drumska mafija pravila je softverske programe pomoću kojih je proizvodila „klonirane” kartice i izdavala ih stranim „drumskim krstaricama” na naplatnim rampama.

Novac od putarine su uzimali za sebe, a kartice vrednosti od 6.000 dinara koje su vozači predavali na izlaznim naplatnim rampama uništavali.

Iz stanova u Beogradu i u Nišu koji su za tu svrhu iznajmljeni inkasantu na ulaznoj rampi javljali su brojeve naplaćenih kartica, a on bi potom primerak naplaćene kartice izdavao vozaču stranog šlepera koji bi se sledeći pojavio na ulaznoj rampi.

Na taj način je drugi primerak kartice redovno evidentiran i naplaćivan i izbegnuto je pojavljivanje neuparenih kartica. Kriminalne radnje inkasanata i njihovih pomagača su rasvetljene kada je jedan bivši radnik preduzeća Putevi Srbije koji je radio na naplatnoj rampi kamerom snimio prevaru sa falsifikovanim karticama, nakon čega je snimljeni materijal dostavio Bezbednosno-informativnoj agenciji.

Pominje se kao orijentaciona suma od šezdesetak miliona evra, koliko je tokom godina „naplatila” ova grupa drumske mafije. Već sada je ova pljačka proglašena najvećom krađom na ovom prostorima, a njenom istragom rukovodi specijalni tužilac.



#
@


 



Будите обавештени

Дозвољавам да ми овај портал доставља обавештења о најновијим вестима