Aleksinačke vesti - novosti Aleksinac
Search
cirilica | latinica

Značaj uljnih škriljaca za građane Aleksinca i susednih opština Ražanj i Sokobanja

rss

09.03.2010. Radisav Nasković

Već više godina, a naročito pred lokalne izbore, tema nafnih škriljaca kod političkih (prvaka) lajka postaje aktuelna i velika neupošljenost građana Aleksinca i okoline bila bi rešena, aktiviranjem eksplatacije škriljaca.

Značaj uljnih škriljaca za građane Aleksinca i susednih opština Ražanj i Sokobanja

Poslednjih meseci prošle godine sa ovom temom otišlo se i dalje. Neki naši dnevni listovi doneli su članke procene pojedinih vodećih ljudi pri ministarstvu energetike, da rezerve škriljaca u Aleksincu podmiruju potrebe Republike Srbije za narednih 50 godina u nafti, a navodno možda pretekne i za izvoz.I sada bi dobro došla ona uzrečica... “od drveta ne vide šumu “ i pitanje: Kolika je cena za građane opšine Aleksinac, Ražanj i ekološke opštine Sokobanja?Dobijanje nafte iz uljnih škriljaca predstavlja najprljaviju i najskuplju tehnologiju dobijanja, nafte iz sedimentnih stena ili bituminoznog peska sa stepenom iskorišćenosti od 20% - 40%.

Površinski kopovi doprineli bi potpunom zagađenju povšinskih i podzemnih voda, a takođe, i atmosferskih. Uz same kopove reka Moravica, na stotinak metara fabrika pitke vode sa otvorenim bazenima. Bresje fabrika za snabdevanje vodom nalazi se samo na 10km, od veštačke akumulacije Bovan od budućih površinskih kopova.

Prerađena voda iz tehnološkog procesa, bila bi puna kancerogenih i toksičnih materija te katrana (samo jedan litar ulja može da zagadi 1milion litara vode).“Proizvodnja 125000 barela nafte od sedimentnih stena ili bituminoznog peska dnevno stvori 15 000 000m² toksičnog otpada i iskoristi miliarde litara vode godišnje.

Sedimentne stene na 460°C estrahuju kerogen. Troši se ogromna količina vode i dovodi do oslobađanja polutanata u vazduhu, vodi i zemljištu. “

Ugroženost plodnog zemljišta površinskom eksplatacijom uljnih škriljaca ništa ne bi bilo manja od vode. Počev od istraživanja, gradnje odgovarajuće infratrukture, faza eksplatacije, odlaganje toksične šljake i jalovine, transport.Plodno zemljište degradacijom i iscrpljivanjem te odlaganjem kancerogene jalovine, trajno bi bilo eliminisano iz primarne funkcije- proizvodnje hrane.

I tako bi liberalni profit uz rijaliti emisije, kladionice i igre na sreću, “nagradio“ građane ove tri opštine Aleksinca, Sokobanja i Ražanj (a i mnogo šire), da kroz 50 godina(ni jedan ljudski vek), umesto zelenih šuma Jastrepca i Ozrena, gledaju peščane dine sa po kojim kaktusom(a Srbija je ovih dana svrstana u 20 najzelenijih država u svetu).

Slučajno ili ne, ili smo zaboravili, Amerika i Rusija kontrolišu tržište nafte sa svojim saradnicima, i svetske zalihe nafte izgledaju ovako:

Od ukupne količine nafte 4 triliona barela, utrošeno je tek 456 mil.Barela(predviđanja sa ispravkom od prošle godine kažu da će nafte biti daleko više od potrebnih količina za10 godina)


Velike zalihe nafte su u Kaspinskom moru, Aljasci, Severnom moru dok se u Kanadi nalaze nalazišta bituminoznog peska(škriljci) sa 270mld m².

Nalazišta nafte u svetu

Saudiska Arabija25%
Irak10.7%
UAE9.3%
Kuvajt9.2%
Iran8.6%
Venecuela7.4%
Rusija5.7%
SAD2.9%
Libija2.3%
Nigerija2.3%
Drugi16.1%

 

 

Sa pitkom vodom situcija je još ozbiljnija. Nema je dovoljno na zemlji i svake godine umre 25000 ljudi zbog nedostatka vode za piće ili zbog konzumiranja zagađene vode

 

Zalihe vode na zemlji
Slana voda97.3%
Voda pod ledom77%
Podzemne vode22.4%
Površinske slatke0.36%

 

Za korišćenje ostaje samo 1% vode od čega je pola već zagađeno.

Umesto da vodu iz Moravice čije je izvorište samo 30km od Aleksinca, flaširamo i snabdevamo ugrožena područja, a vodom iz akumulacije Bovan navodnjavamo plodna polja od podnožja Bukovika, moravske kotline do podnožju Jastrepca, idejni levaci dovode u pitanje opstanak svega ovoga.

Unazad tridesetak godina aleksinački seljaci svaki po na osob, izvozili su i po nekoliko tona paprike, železnicom za Nemačku( a i danas ovo tržište snabdeva se lekovitim biljem i povrećem, za izradu začina).

Proizvodnja biohrane predstavlja veliku izvoznu šansu za ove tri opštine, počev od iskustva ljudi, kvaliteta zemljišta, prisutnosti vode, do idealnih klimatskih uslova za razvoj.

Umesto da se zagovara gradnja hidrocentrale na akumulaciji Bovan i teži razvoju i korišćenju alternativnih izvora energije: snagu vetrovitih dana u okolini Ražnja i moravske kotline, energiju sunca za grejanje staklenika cvećara i povrća , loš izbor ideja dovodi nas do trajnog uništenja ovih dobara .

U Aleksincu je Prehranbeni industrijski konbinat (PIK) čiji zemljišni maksimum bio veći od PKB-a, ali još uvek ne može da krene sa radom. Svaka transfomacija vlasničkog odnosa do sada je bila, neuspešta. I ako ovaj gigant, poseduje velike obradive površine najkvalitetnije zemlje, zasade voća i vinove loze, hladnjaču , sušaru voća i povrća i potrebnu infrastrukturu.

U PIK-u su nekada zagrepčani prerađivali svoju “Vedu80 “ a PIK-ovo grožđe skladirano je u slovenskim vinarama.

I tako, umesto da nemačkim građanima, japancima i ostalima ponudimo zdravu hranu , pitku vodu, odmor i oporavak u našoj sredini, mi čekamo potvrdu i novac za eksplataciju uljnih škriljaca.

I kao na početku, “od drveta ne vidimo šumu“.

To što je pod zemljom, već smo imali prilike da vidimo i dobro upamtimo- rudnik mrkog uglja . Koji je nakon nekoliko rudarskih nesreća (a najtragičnija 1989.godine sa 90 postradalih rudara) i zatvoren. Kažu da se daljnja eksplatacija nije isplatila tako da konzerviranje dobara: kopova, visokog čela, i mehanizacije nije obavljeno. Sa aktiviranjem ideje nadzemne eksplatacije uljnih škriljaca, bojim se da potomcima nastradalih rudara preti potpuno nestajanje.

I svemu ovome još i pridodamo negativni priraštaj stanovništva, na čemu nam ukazuje članak u Večernjim Novostima od 11.jula 2006.godine pod naslovom: “ Nestao čitav grad“, “ U poslednje dve i po decenije u opštini Aleksinac manje gotovo 10000 žitelja“, samouništenje je na pragu.

Zato predlažem lokalnoj samoupravi opštine Aleksinac, Ražanj i Sokobanja organizovanje referenduma građana o (ne)eksplataciji uljnih škriljaca."

...zato uzmite svoju zemlju na dlanove i ne ispuštajte je nikada i ni za šta iz svojih ruku, jer ste sa tom grudom zemlje u ruci narod, a bez te grude, praznih šaka, samo skitnice među narodima. “

(Zaveštanje Stefana Nemanje)


# Aleksinac ekologija Bovan Moravica Sokobanja Bresje energetika uljni škriljci Ražanj Igre na sreću eksploatacija podzemne vode
@


 



Budite obavešteni

Dozvoljavam da mi ovaj portal dostavlja obaveštenja o najnovijim vestima