Aleksinačke vesti - novosti Aleksinac
Search
cirilica | latinica

Naftni škriljci – ekonomska dobit i ekološka propast

rss

08.01.2012. Željko Stanković

Naftni škriljci u Srbiji nisu nova vest. Još šezdesetih godina prošlog veka se prilično pričalo o tome, ali naftna kriza tada još uvek nije bila tema pa se zbog niske cene nafte osamdesetih godina odustaje od ideje. Danas je u svetu takva situacija da je dosta država prinuđeno da se bavi struganjem nafte sa dna bureta, odnosno zahvatanjem rezervi na koje se nekad nije ni pomišljalo – iz naftnih škriljaca i bitumenoznog peska.

Naftni škriljci – ekonomska dobit i ekološka propast

Čuli smo ekonomsku stranu vađenja naftnih škriljaca, ali ima li tu i nekih problema?

Zašto bi, od nafte zavisno čovečanstvo, neke njene izvore zanemarivalo toliko godina? Prvi, i verujte osnovni, razlog je već naveden: visoki troškovi ekstrakcije škriljaca i proizvodnje nafte. Drugi je razlog , naravno mnogo bitniji – uticaj na okruženje. Naftni škriljci se prvo vade iz zemlje – bilo površinskim kopom ili podzemnim kopanjem – i onda odvoze na mesto na kome će se preraditi. Stari način prerade podrazumeva razbijanje stene na komade, izvlačenje kerogena iz tih komada, pa njegovu preradu procesom hidrogenizacije (što zahteva mnogo vode) u gorivo. Dva glavna problema kod ovog načina su preostala suva masa koju nije moguće vratiti na mesto odakle je izvađena i zagađena voda posle prerade kerogena koja mora da se smesti u bazene iz kojih ne može doći u dodir sa izvorima pijaće vode, ali ni sa plodnim zemljištem. Nov način celu proceduru obavlja na licu mesta gde se vrši podzemno zagrevanje sve dok iz stene ne počne da curi nafta.

Gadno je vreme došlo kad je potrebno da se brani obična nafta, ali barel nafte dobijene iz škriljaca emituje 1.2 do 1.75 puta više gasova sa efektom staklene bašte, a neke procene idu i do osam puta više od barela obične nafte. Ako se posmatra odnos uložene i dobijene energije, kod naftnih škriljaca je 1:1 ili 2:1 u najboljem slučaju. U prevodu, najbolje što može da se izvuče je jedna dodatna jedinica energije, a najgore je da se ne dobija nikakva dodatna jedinica već se jednostavno radi o transformaciji energije iz jednog u drugi oblik (misli se na potrošenu energiju za iskopavanje, transport, preradu…). Dalje, za proizveden barel nafte se potroši 2-5 barela vode, koja je toliko otrovna da može samo da se odloži u specijalne bazene i osmisle načini koji će da spreče ptice da sleću i piju ovu vodu.

Jedini kontraargument naših vlasti je da se ovakva proizvodnja obavlja u Estoniji, koja je u Evropskoj Uniji, pa kako onda može da bude loše. Jelisejska polja srpskih političara, mesto na kome počivaju heroji, nikako ne može da se bavi ekološki neprihvatljivim metodama. U stvari, ko sme išta da kaže kad se pominju cifre od 60 milijardi dolara zarade i 1500 zaposlenih ljudi. Šizofrena situacija – ministar rudarstva Dulić sa zadovoljstvom najavljuje eksploataciju uljnih škriljaca, dok ministar ekologije Dulić ćuti o njihovom uticaju na okolinu. Ne zavidim ljudima iz Aleksinca, kao da im je sudbina život prljavih ruku i praznih džepova i ne verujem da išta može da spreči realizovanje ove političke odluke.


Uz odobrenje autora preneto sa sajta www.ekologija.rs


# škriljci
@


 



Budite obavešteni

Dozvoljavam da mi ovaj portal dostavlja obaveštenja o najnovijim vestima