Aleksinačke vesti - novosti Aleksinac
Search
cirilica | latinica

Kome prijaviti MOBING?

rss

03.06.2015. D. Ostojić

Ako smatrate da ste žrtva mobinga, zlostavljanja na poslu, onda ćete nakon ovog teksta biti u prilici da promenite neke stvari.

Kome prijaviti MOBING?

Koristili smo informacije dobijene sa portala "U pravu si".

Navodimo i neke konkretne podatke, vezane za kontakt sa organizacijama koje se time bave.

Nama najbliža u geografskom smislu jeste Mobing centar u Nišu.
Njih možete kontaktirati na email [email protected]

Takođe, vas upućujem da o svom zlostavljanju koje doživljavate na poslu obavezno obavestite medije.

Budite sigurni da ako Vašu priču obradi RTS, B92 ili Blic ili Informer itd. mnogo je veća šansa da se Vaš problem reši.

Zato Vas upućujuem i na medijski adresar dopisnika televizija i novina sa prostora Aleksinca

https://www.aleksinac.net/kolumne/kome-pisati-o-dobrim-i-losim-vestima-iz-aleksinca.html

Zlostavljanje na radu — opšte informacije

Ako te na poslu neko sistematski maltretira, vređa, ponižava, zastrašuje, svađa s kolegama, seksualno uznemirava, omalovažava tvoj rad, neopravdano ti nameće uslove rada ili radne zadatke koji ne važe za druge, ili ti na bilo koji način namerno ugrožava zdravlje, pokušava da te izoluje od drugih kolega ili da te navede da daš otkaz, odnosno raskineš ugovor na osnovu kojeg radiš, onda si žrtva zlostavljanja na radu, poznatog i pod engleskim nazivom mobing. Ovakvo ponašanje je zabranjeno i postoje različiti načini zaštite od njega.

Zlostavljač može da bude poslodavac, šef, direktor, kolega ili grupa kolega, a žrtva može da bude pojedinac ali i grupa radnika.

Mobing je i podsticanje ili navođenje drugih na zlostavljanje.

Sam izraz mobing (mobbing) dolazi od engleskog glagola to mob, što znači bučno navaliti ili nasrnuti u masi.

Ko može da traži zaštitu od zlostavljanja?

Zaštitu od zlostavljanja mogu da traže svi zaposleni bez obzira na to da li su u radnom odnosu (zaposleni na određeno ili neodređeno vreme) ili rade po nekom drugom ugovoru (preko omladinske zadruge, po ugovoru o delu, volonterskom ugovoru, ugovoru o stručnom osposobljavanju i usavršavanju…).

Kako da prepoznaš mobing?

Postoji pravilnik Ministarstva rada i socijalne politike u kojem je precizno opisano koja se vrsta ponašanja smatra zlostavljanjem na radu. Da bi neko neprihvatljivo ponašanje zaista bilo okarakterisano kao mobing i da bi ti kao žrtva mogao da pokreneš postupak za zaštitu od zlostavljanja, nije dovoljno da se takvo ponašanje desi jedanput, već mora da se ponavlja. To što se kolega jednog dana nadurio i nije hteo da priča s tobom nije razlog da tražiš od poslodavca da te zaštiti od zlostavljanja na radu ili da ga tužiš sudu.

Ipak, postoje slučajevi kada možeš da se zaštitiš i posle samo jednog incidenta. Reč je o seksualnom uznemiravanju. Zakon o radu omogućava ti da posle prvog neprijatnog iskustva na radnom mestu podneseš protiv zlostavljača tužbu za naknadu štete.

Obaveze poslodavca i zaposlenih

I poslodavac i zaposleni dužni su da poštuju dostojanstvo jedni drugih i da nastoje da poštuju pravila ponašanja u vezi s prevencijom i zaštitom od zlostavljanja na radu.

Poslodavac je dužan da organizuje rad tako da spreči pojavu zlostavljanja i da zaposlenog zaštiti od zlostavljanja. Uz to, on je dužan da zaposlenog pre stupanja na rad pismeno obavesti o zabrani zlostavljanja i da obaveštava i osposobljava zaposlene i njihove predstavnike da prepoznaju uzroke, oblike i posledice zlostavljanja.

Zaposleni imaju zakonsku obavezu da se uzdrže od zlostavljanja i zloupotrebe prava na zaštitu od zlostavljanja, i da se odazovu pozivu poslodavca da se informišu o zlostavljanju.

Načini zaštite od zlostavljanja

U zavisnosti od načina, stepena i vrste zlostavljanja, i od toga ko je osumnjičen za zlostavljanje, postoji nekoliko postupaka koje možeš da pokreneš kako bi se zaštitio. Po pravilu, prvo treba da unutar firme pokreneš postupak zaštite posredovanjem između tebe i zlostavljača, u kojem treba naći rešenje prihvatljivo za obe strane. Tek ako posredovanje ne uspe, protiv zlostavljača možeš da podneseš tužbu sudu.

Međutim, pošto se zahtev za pokretanje postupka zaštite od zlostavljanja unutar firme podnosi direktoru (odnosno preduzetniku), ako te zlostavlja baš on, ne moraš da podnosiš zahtev, već možeš odmah da se obratiš sudu.

U nekim situacijama, bez obzira na druge oblike zaštite, protiv onoga ko te zlostavlja možeš i da podneseš krivičnu prijavu javnom tužiocu.

Disciplinska odgovornost zaposlenih

Ako postupak posredovanja ne uspe, a postoji osnovana sumnja da je zlostavljanje zaista izvršeno, poslodavac je dužan da pokrene disciplinski postupak protiv zaposlenog koji je optužen za zlostavljanje. Zlostavljač pod određenim uslovima može i da dobije otkaz.

U slučaju neuspeha posredovanja, obaveza poslodavca da pokrene postupak utvrđivanja odgovornosti zaposlenog postoji i ako se osnovano sumnja da je zloupotrebljeno pravo na zaštitu od zlostavljanja, to jest, da je zaposleni pokrenuo postupak zaštite od zlostavljanja iako je znao ili je morao da zna da zlostavljanja nije bilo, samo da bi stekao neku korist ili drugom naneo štetu.


# Dušan Ostojić Zakon o radu zlostavljanje Mobing
@zubarcina @


 



Budite obavešteni

Dozvoljavam da mi ovaj portal dostavlja obaveštenja o najnovijim vestima