Aleksinačke vesti - novosti Aleksinac
Search
cirilica | latinica

Srbija rekorder po poskupljenjima

rss

02.06.2008. B92, Večernje novosti

Srbija rekorder po poskupljenjima

Srbija je po poskupljenjima postala svojevrsni rekorder u regionu, a prema proceni ekonomista, u tom segmentu zadržaće lidersku poziciju.


Posle najvećeg poskupljenja naftnih derivata u poslednje dve godine, stručnjaci očekuju lančani efekat na celu ekonomiju. Iako ta pojava od 2000. nije uobičajena, poslednjih nedelja ulična prodaja benzina u Srbiji postala je češća.

Za jeftiniju voznju vozači se danas snalaze drugačije. Sve skuplji benzin zamenjuje se jeftinijim auto plinom.

Građani na sličan način pokušavaju da se prilagode i ostalim poskupljenjima. Kupujući jeftinije i manje kvalitetne proizvode domaće stanovništvo trudi se da uštedi. Računica, međutim, pokazuje da to nije baš uvek moguće.

Tako, svi oni koji su kupovali beli hleb i zbog niže cene prešli na polubeli, ipak nisu uspeli da uštede. Navodno jeftiniji hleb, za godinu dana poskupeo je 75, a beli 52 odsto.

Cene mesnih prerađevina skočile su za šest, a svežeg mesa za 25 odsto. Ista situacija je i sa mlekom. Jeftinije sveže mleko poskupelo je za 40, a dugotrajno za 21 odsto.

Pojeftinila nafta

Sirova nafta je danas pojeftinila ispod 127 dolara za barel usled zabrinutosti da su visoke cene tog energenta dovele do slabljenja tražnje, kao i zbog aktuelne istrage oko mogućih nepravilnosti u trgovanju terminskim ugovorima u SAD.

Analitičari smatraju da je na pojeftinjenje nafte uticala i odluka nekih azijskih zemalja, među kojima je i Indonezija, da smanje subvencije za naftne derivate.

Skupo gorivo polako stiže i autogas, koji je za godinu dana poskupeo 68 odsto, dok je cena benzina veća za 29 odsto. Neki vozači se snalaze, pa umesto kupovine na ulici, skup benzin zamenjuju jeftinijim auto-plinom.

Posle najvećeg poskupljenja goriva u poslednje dve godine ekonomista Miroslav Zdravković kaže da očekuje lančanu reakciju na tržištu.

"Ako bismo sada tražili ko je odgovoran, shvatili bismo da je jednostavno reč o zakonu tržišta. Ako pitate prodavce zašto su podigli cene, oni će reći da su dobavljači odgovorni, a dobavljači da su proizvođači koji će na kraju reći da je sve to zbog visoke cene goriva i povećanih troškova proizvodnje. To znači da tržište sve diktira", objašnjava Zdravković.

I pored najave novih poskupljenja životnih namirnica zbog cene goriva, Ministarstvo finansija ne planira da smanji akcize na naftne derivate. Iako bi jeftinije gorivo usporilo i rast inflacije, resorni ministar Mirko Cvetković kaže da bi smanjenje akciza napravilo veliki manjak u budžetu.

Rast cena i u EU

Tokom 2008. godine u Evropskoj uniji zabeležen je rast cena i od 14,9 odsto, a u Sloveniji i od 37,5 odsto.

Od kraja 2006. godine, a naročito od jula lani, cene hrane u EU rasle su brže od inflacije.

Aprila ove godine godišnji rast cena u EU iznosio je 7,1 odsto, dok je inflacija iznosila 3,6 odsto. U Sloveniji hrana je poskupela za 12,2 odsto, a inflacija se podigla na 6,2 odsto, što je i najviša inflacija u zoni evra, za koji važi isti uzorak poput navedenog, saopštio je Eurostat, statistička služba Evropske unije.

U aprilu ove godine cene hrane, na godišnjem nivou, najviše su porasle u Bugarskoj, za 25,4 odsto, dok je hrana najmanje poskupela u Portugaliji, za 3,2 odsto.

U poređenju sa prošlom godinom, ovog aprila su u EU najviše posklupeli mleko, sir i jaja (za 14,9 odsto), ulja i masti (za 13,9 odsto), dok je cena hleba i žitarica porasla za 10,7 odsto, mesa za 4,1 odsto. Pojeftinilo je samo povrće i to za 1,2 odsto.

[B92]

Mirko Cvetković, ministar finansija:

Preti minus u budžetu!


- Smanjenje akciza na gorivo automatski bi dovelo do minusa u budžetu - kaže za "Novosti" Mirko Cvetković, ministar finansija u Vladi Srbije, komentarišući sve glasnije pozive da se na taj način zaustavi dalji vrtoglavi rast cene goriva, koji zatim ciklično utiče na rast cena mnogih drugih proizvoda i usluga.

Mnogi, ipak, ovih dana kažu da baš smanjenje akciza ide naruku dodatnom punjenju budžeta...

- Imao sam prilike da čujem ovih dana te stavove. Iz njih sam zaključio da oni koji to komentarišu smatraju da su akcize proporcionalni trošak, slično porezu na dodatu vrednost, i iz toga izvlače zaključak da bi prosto bilo lako održati akcizu na nepromenjenom nivou i samim tim bi se uštedelo. Međutim, akciza nije proporcionalan, već fiksni instrument. Ona je kod nas oko 36 dinara na benzine, a oko 25 na dizel gorivo. Praktično, mi imamo fiksnu akcizu kolika god da je cena goriva. Ako bi ona i teoretski bila duplo veća, onda bi akciza opet bila 36 dinara. Budžet je zapravo pravljen na osnovu fiksne cene te dažbine puta količina.

U javnosti se može čuti da ste povodom najnovijeg poskupljenja goriva, ipak, radili vrlo opsežne analize zbog smanjenja dažbina. Šta su one pokazale?

- Vršili smo tri vrste analiza. Prva vrsta imala je cilj da se vidi kakav uticaj ima smanjenje akciza na budžet, odnosno na prilive po tom osnovu. Druga vrsta analiza trbalo je da pokaže kako bi smanjenje akciza uticalo na smanjenje inflacije koja će, inače, biti izazvana porastom cena. Treća vrsta analiza bila je utvrđivanje da li su fiskalna opterećenja u Srbiji veća, prosečna ili manja u odnosu na zemlje u regionu.

I, do kakvih saznanja ste došli?

- Ukoliko bi se akciza smanjila za šest dinara, odnosno gotovo za celokupni iznos povećanja cene goriva, onda bismo praktično imali vrlo povoljne uticaje na inflaciju, ali bi deficit u budžetu do kraja godine iznosio 10 milijardi dinara. Ako bi se akciza smanjila za tri dinara, deficit bi bio pet milijardi dinara. I, tek negde kod smanjenja akciza za jedan dinar, deficit bi bio oko milijardu i po, što je neka cifra koja bi imala velikog uticaja na smanjenje inflacije. To je razlog što se nismo odlučili na taj trošak, jer on ne bi imao efekta, pogotovo što se, kada je reč o ceni goriva, ne očekuje stabilizacija već dalji rast cene.

Argument mnogih za smanjenje ove dažbine jeste da su akcize mnogo niže u svim zemljama u regionu.

- Analizirali smo politiku akciza u 11 zemalja. U odnosu na Rumuniju, Austriju, Mađarsku, Bugarsku, Sloveniju, Grčku, Makedoniju, Crnu Goru, Hrvatsku i BiH mi se nalazimo ispod proseka sa opterećenjem od 48 odsto. Recimo, najveće opterećenje je u Rumuniji - 56, Makedonija je ista kao mi - 48, Slovenija - 53 odsto... Manje opterećenje od nas imaju Crna Gora, Hrvatska i BiH. Kada je reč o istom pokazatelju, ali na dizel gorivo, onda smo mi među najnižim. Tačnije, samo Bosna i Hercegovina ima niže opterećenje - 32 odsto, mi 36, a sve ostale zemlje imaju opterećenje od 44 do 56.

Iz koalicije u kojoj je DS, ovih dana se moglo čuti da je budžet prazan. Da li je priliv sredstava u državnu kasu očekivan?

- Budžet ima redovne prihode i rashode, kao i deo koji se odnosi na isplate nasleđenih obaveza, što se finansira iz privatizacionih prihoda. Prilivi u budžet su na nivou očekivanih, a i troškovi su u planiranim okvirima, jer ne možemo da premašimo nivo koji je utvrđen. Znači, u budžet će biti dovoljno priliva i sve obaveze ćemo redovno izmirivati.

Ovih dana je krenula isplata stare devizne štednje i nekih drugih dugova. Iz kojih sredstava?

- To isplaćujemo od prihoda iz privatizacije koje smo imali ove i ranijih godina. Tempo priliva privatizacionih prihoda u ovoj godini je nizak. Naša je procena da će se verovatno pojaviti deficit likvidnosti u septembru, a njega ne bi bilo da smo uspeli da privatizujemo sve što nam je bilo u planu. U toku cele prošle godine nismo imali privatizacije i glavne privatizacione rezerve su nam od prodaje "Mobtela".

Da li je, ipak, moguće sprečiti nekako taj deficit?

- Samo ukoliko bismo ostvarili neke ozbiljnije privatizacione prihode. Na primer, prodaja NIS do kraja godine, sprečila bi taj deficit likvidnosti. Prilivi u budžet po tom osnovu su ispod očekivanih i iznose 10 miliona evra mesečno, gde su uračunate i rate koje se naplaćuju ove godine za preduzeća koja su ranije prodata.

Šta se dešava sa projektima NIP-a?

- Onaj deo NIP-a koji se realizuje iz budžeta, a vredan je 35 milijardi dinara, ostvaruje se po planu, onako kako su i projekti usvojeni. Postoji deo koji ide iz kredita i on je vezan za rad Skupštine, jer je neophodno da ti krediti prođu ratifikaciju u parlamentu.

Krediti

Oni koji kupuju stan uz subvenciju države nailaze sve češće na probleme. Ima li, zapravo, para za subvencionisane kredite?

- Subvencije za stambene kredite, prema budžetskim mogućnostima i procenama, podeljene su na mesečne kvote. S obzirom na to da je u drugom kvartalu došlo do povećanja tražnje za stambenim kreditima, prešlo se na određivanje sredstava za isplatu po kvartalnim kvotama. Prema rastu tražnje može se zaključiti da će se planirani iznos potrošiti pre kraja kvartala, što znači da će doći do kratkotrajne obustave isplate kredita. Tek u trećem kvartalu mogu se očekivati nove isplate.

Kaskaju i direktne strane investicije

Ponavljate da će inflacija biti u okvirima planirane ako ostvarimo bar tri milijarde evra direktnih stranih investicija. Vidite li to danas kao nešto realno?

- U prvom kvartalu, priliv stranih direktnih investicija bio je oko 750 miliona evra. Ostalo je još šest meseci da vidimo da li će se realizovati neke krupne investicije. Zbog trenutne političke situacije koja je nastala posle izbora, investicije su usporene. Ako se nastavi takav trend, privredni rast će biti usporeniji, a inflacija veća od planirane. Ako dostignemo nivo direktnih stranih investicija od bar tri milijarde evra, onda će se ostvariti planirani privredni rast i inflacija. Videćemo do kraja godine.

[Večernje novosti, Gordana Bulatović]


# budžet Crna Gora Miroslav Zdravković Večernje novosti Bosna i Hercegovina privredni rast
@


 



Budite obavešteni

Dozvoljavam da mi ovaj portal dostavlja obaveštenja o najnovijim vestima