Aleksinačke vesti - novosti Aleksinac
Search
cirilica | latinica

Anatolij Kljosov: Rusi uče da su se Sloveni doselili u Rusiju sa Balkana, Srbi tvrde sa Karpata

rss

19.01.2013. Vesna Arsić, NSPM, Srboslov

Povodom objavljivanja „Završnog dokumenta“ Međunarodne naučne konferencije „Na izvorištu kulture i nauke“, 17. januara, u beogradskom Aeroklubu održana je konferencija za novinare.
Prisutnima su se obratili prof. dr pravnih nauka sa moskovskog univerziteta Božidar Mitrović, istoričar umetnosti, kustos Muzeja primenjene umetnosti Dušan Milovanović, mr fizike Dragoljub Antić i arheolog prof. dr Radmilo Petrović koji su ukazali na značajne naučne teorije i zaključke sa prošlogodišnjeg skupa.

Anatolij Kljosov: Rusi uče da su se Sloveni doselili u Rusiju sa Balkana, Srbi tvrde sa Karpata

Najavljen je i zbornik radova sa ovog naučnog događaja od oko 750 strana, čija je izrada u završnoj fazi.

Naučna konferencija je održana četiri meseca ranije, tri septembarska dana (od 21. do 23. prošle godine) u Beogradu, Vinči, Lepenskom Viru, Donjem Milanovcu. Organizatori ovog skupa su bili Regionalna društvena organizacija „Objedinjenje Srba“ iz Moskve, Udruženje za očuvanje i negovanje vinčanske kulture „Vinčanski neolit“, Udruženje „Milutin Milanković“, Društvena organizacija za zaštitu azbuke „Ćirilica“ i „KoloVenija“ iz Beograda. Sa 64 rada iz zemlje i inostranstva učestvovalo je 12 akademika iz 7 akademija nauka različitih zemalja, 11 univerzitetskih profesora, 9 doktora nauka, 12 magistara i oko 20 istraživača raznih profesija. Najpoznatiji učesnici su prof. dr Anatolij Kljosov, vodeći svetski naučnik u oblasti genealogije, bivši profesor moskovskog državnog univerziteta „Lomonosov“, Harvardskog univerziteta, italijanski istoričar i lingvista Đankarlo Ticijani Tomecoli, vizantolog prof. Radmilo Petrović, prof. dr pravnih nauka sa moskovskog univerziteta Božidar Mitrović, ujedno i jedan organizatora ovog skupa. Kao prateće manifestacije su bile organizovane izložba savremenih umetničkih dela i arheološkog materijala u galeriji „Progres“, organizovanje narodnog kola u Knez Mihailovoj, pevanje predačkih pesama na Kalemegdanu, koje su oslikale javnosti društveni život prvih naroda sa ovih prostora.

Posebnost i zanimljivost ove naučne konferencije je u tome što se došlo do novih otkrića o civilizaciji na Balkanskom poluostrvu. Postojeće naučne teorije o nastanku civilizacije na prostoru Mesopotamije i dolasku Slovena sa Karpata na Balkansko poluostrvo su opovrgnute dokazima savremenih naučnih disciplina. Prof. dr Anatolij Kljosov je genetičkim analizama DNK ukazao na činjenice – genetički materijal pokazuje da bela rasa, evropska, potiče sa Balkanskog poluostrva, odakle se širi na ostale strane sveta. Ova teorija se upravo poklopila sa lingvističkim istraživanjima na Kritu, koje je objavio gospodin Tomacoli, ukazujući na lingvističku teoriju kontinuiteta po kojoj su se jezici razvijali iz jednog korena, a ne kao što je dosadašnja nauka tvrdila da je svaki narod stvarao svoj jezik. Sekcija za jezik i pismo je imala preko 25 radova iz svoje oblasti, u kojima su detaljno i argumentovano izvedeni zaključci o razvoju pisma i jezika i potrebi naših predaka za izražavanjem uopšte, a posebno umetničkim, kroz pesme. I arheologija je sa svoje strane potvrdila ove nove naučne teze, argumentujući ih nalazištima u Vinči na dubini od 6-7 metara, koji ukazuju na prvobitnost civilizacije upravo na ovim prostorima. Pomoću različitih naučnih disciplina naučnici raznih zemalja su izveli iste zaključke – na tlu Balkanskog poluostrva je nastala prva civilizacija, i to pre oko 12.000 godina. Ovo ukazuje na potrebu novog preispitivanja već ustanovljenih naučnih teorija o postanku civilizacije.

Jedan od kurioziteta priznatih naučnih istina je izneo dr Kljosov, navodeći da se u ruskim školama uči da su se Sloveni doselili u Rusiju sa prostora Balkanskog poluostrva negde otprilike u VII veku, dok se u srpskim školama uči upravo suprotno, da su Sloveni doseljeni sa Karpata na Balkansko poluostrvo u isto vreme.

Mogućnost utvrđivanja novih naučnih istina je izazvala kod nas i negativne reakcije. Dekan Filozofskog fakulteta Miloš Arsenijević je pokušao da otkaže gostovanje naučnika iz Italije, Rusije, Nemačke, SAD, Srbije u svečanoj sali Rektorata Univerziteta u Beogradu, ali, srećom, rektor, Senat i Rektorat Univerziteta su ga odbili. U jednim beogradskim novinama se pojavio tekst u kome Filozofski fakultet i SANU proglašavaju ovu konferenciju „nenaučnom“ i ograđuju se od nje, a jedan beogradski časopis objavljuje dva teksta u istom tonu. Učesnici, priznati naučnici u svetu, nenaviknuti na ovakav tretman, zatražili su objašnjenje. Ispostavilo se da u SANU niko nije ni na kakv način ocenjivao ovaj događaj. Tako je, osim rečitog ćutanja vodećih beogradskih medija i medijske blokade, napravljena šteta – ne naučnicima, već nauci, pa i Srbiji, koja u novim naučnim saznanjima može da prosperira, pre svega turistički i ekonomski. Ljudski je možda razumljiva potreba naših stručnjaka da bojkotuju i negiraju nova naučna saznanja. Na to ih navodi potreba za grčevitim čuvanjem stečenih pozicija koje im garantuju mir i bezbednu korist. Takođe je objašnjiva i vekovna naučna zabluda, s obzirom na činjenicu da je bila zaodenuta potrebom Rimskog carstva za okupiranjem ovih prostora i aspiracijom ove kulture, upravo zato što je znala za njen značaj i povoljan geografski i klimatski položaj.

Ipak, neke činjenice pokazuju da se nešto menja i da će spomenute negativne reakcije u najmanju ruku biti usamljene, a zatim i u velikom zakašnjenju u odnosu na nova otkrića i dokaze ukoliko ne prepoznaju vrednost tih promena. U prilog tome govore podaci da je spomenuta izložba u beogradskoj galeriji „Progres“ pod nazivom „Prenosioci vatre“ imala oko 15.000 posetilaca, da će se preseliti u Rusiju gde se očekuje veliki uspeh, da je najavljena mogućnost održavanja redovne godišnje kulturno-umetnički-naučne manifestacije upravo na ovim prostorima koji nedvosmisleno potvrđuju da je ovde bila kolevka civilizacije. Univerzitet u Beogradu, Ministarstvo kulture i informisanja, znatiželjni građani su pokazali da imaju sluha za ove vrednosti. Možda će u godini obeležavanja sedam vekova Milanskog edikta, koji je simbol verske tolerancije, i ostale državne institucije podržati, pre svega želju za naučnom istinom, a zatim otškrinuti vrata turističkom, ekonomskom i svakom mogućem prosperitetu koji iz toga proističe.


# izložba Filozofski fakultet Milutin Milanković
@


 



Budite obavešteni

Dozvoljavam da mi ovaj portal dostavlja obaveštenja o najnovijim vestima