Aleksinačke vesti - novosti Aleksinac
Search
cirilica | latinica

Duboke frustracije EU i UN

rss

16.08.2007. bbc

Posrednička "trojka" Kontakt grupe je krajem nedelje i tokom vikenda obavila prvi obilazak regiona, tokom kojeg je najavljeno da neće iznositi predloge za rešenje kosovskog pitanja, već da to ostaje na dvema stranama.

Saošteno je i da je Kontakt grupa obavezna da podnese izveštaj generalnom sekretaru UN 10. decembra. Posle tog datuma će, po rečima predstavnika Evropske unije u "trojki", nemačćkog diplomate Volfganga Išingera, biti na članicama Saveta bezbednosti da odluče o narednim koracima.

Išinger je, međutim. u nedelju u Prištini, kako izgleda, nagovestio i dve promene dosadašnje politike prema Kosovu.

Podela prihvatljiva?

On je pre svega rekao da je i teritorijalna podela prihvatljiva ako se Beograd i Priština tako dogovore, a druga da bi približavanje i Srbije i Kosova Evropskoj uniji "moglo da zavisi od njihove sposobnosti da postignu kompromis".

Brisel za sada i dalje zvanično tvrdi da su, bar kada je o Srbiji reč, evropska integracija i rešenje kosovskog pitanja dva sasvim odvojena i nepovezana pitanja.

Predsednik projekta za jugoistočnu Evropu vašingtonskog centra Vudrou Vilson Džon Sitilides kaže tim povodom za BBC da ne treba biti iznenađen takvim najavama ako se zaista i obistine:

"Uočavam duboku frustraciju unutar 'trojke' ali i Evropske unije i Ujedinjenih nacija zbog nerešenog kosovskog pitanja. Posebno zbog naizgled nepomirljivih stavova Beograda i Prištine. Pošto verujem da je svima u interesu diplomatsko rešenje, a ne rešenje koje je iznuđeno nasiljem ili pretnjom nasilja, mislim da je sada naglasak stavljen na ispitivanje svih mogućih opcija i scenarija bez ikakvih preduslova ili unapred određenog konačnog rešenja".

Na opasku BBC-ija da se do sada o teritorijalnoj podeli govorilo, i govori, kao o najgorem mogućem rešenju zbog mogućih implikacija po budućnost Makedonije i Bosne, Džon Sitilides uzvraća ocenom da on na to gleda drugim očima.

"Ja na to gledam s potpuno suprotnog stanovišta. Svako ko podržava nezavisno Kosovo istovremeno podržava komadanje Srbije. Ako je komadanje Srbije prihvatljivo, zašto ne otići korak dalje i podeliti Kosovo kako bi se došlo do rešenja koje je prihvatljivije Beogradu. Dakle, u suštini ovde nije u pitanju princip teritorijalne podele več koju teritoriju i gde je treba tačno podeliti. Istovremeno, međutim, verujem da je američkoj administraciji, bar u ovom trenutku, veoma teško da učini bilo šta što bi je udaljilo od Ahtisarijevog predloga i nezavisnog Kosova".

O drugoj najavi promene dosadašnje politike prema regionu, odnosno o stavu da bi evropska integracija i Srbije i Kosova mogla da bude uslovljena njihovim dogovorom, Džon Stilides kaže da je Brisel odavno trebalo da povuče takav, po njegovom mišljenju, mudar potez:

" Vreme je da Evropska unija preuzme svoj deo tereta i postane uticajan faktor pošto je ovde reč o pre svega evropskom problemu. Unija je ta koja će morati da , da tako kažem, živi sa ishodom ovog procesa i bude prisutna u regionu kada Amerika, Rusija i Ujedinjene nacije odu sa Kosova. Zato je i važno da Brisel jasno stavi do znanja i Beogradu i Prištini da će njihovo eventualno učlanjenje u Uniju zavisiti od načina na koji pristupe međusobnim pregovorima o budućnosti Kosova".

Na konstataciju da bi, uz ponavljanje neophodnosti saradnje sa Hagom, Srbija mogla da i ovo povezivanje doživi kao još jedno, pa možda i neprihvatljivo uslovljavanje, Džon Sitilides kaže:

"Dobro došli u Evropsku uniju! Evropska unija ima pravo da postavlja kakve god uslove ona želi svakoj državi koja teži da joj se pridruži. Ovde od Beograda s punim pravom zahteva da reši veoma ozbiljan unutrašnji i spoljašnji problem pre nego što se učlani u Uniju. Na Srbiji je da se odluči između Kosova i Evrope, a na Briselu da bude jasan i da pomogne Srbiji da shvati da je ovo drugo u njenom sopstvenom interesu. Naravno, fleksibilnost moraju da pokažu i kosovski Albanci, kojima Zapad mora jasno da poruči da nikakvo nasilje neće biti tolerisano. Kosovskim Albancima bi, pored toga, trebalo uskratiti bezuslovnu nezavisnost sve dok ne nauče da igraju po međunarodnim, a ne po sopstvenim pravilima".

Nisu li međutim najnovije najave promene politike prema regionu više posledica neslaganja Zapada i Rusije, dakle unutar "trojke", nego naizgled nepomirljivih stavova Beograda i Prištine?

"Rešenje kosovskog pitanja ne može da bude nametnuto. Bez demokratski iskazanog pristanka naroda Srbije i Kosova, gotovo je sigurno da će ponovo izbiti nasilje bez obzira na sve moguće predloge i pretnje NATO-a ili Ujedinjenih nacija. Zato je važno da pregovori traju koliko god je potrebno da se dođe do kompromisnog rešenja. Jednostrano proglašenje nezavisnog Kosova bi unazadilo čitav region, u kojem bi ponovo moglo da izbije nasilje", procenjuje za BBC Džon Sitilides iz vašingtonskog centra "Vudro Vilson".

On na kraju kaže da u slučaju obnove nasilja na Balkanu "ne treba automatski očekivati intervenciju NATO-a" - pre svega zato što, po njegovoj oceni, treba imati u vidu da je Alijansa preopterećena obavezama u drugim delovima sveta, ali i zbog neslaganja Amerike i nekih evropskih saveznika o upotrebi sile u rešavanju međunarodnih kriza.


# Beograd ko je ko
@


 



Budite obavešteni

Dozvoljavam da mi ovaj portal dostavlja obaveštenja o najnovijim vestima