Aleksinačke vesti - novosti Aleksinac
Search
cirilica | latinica

Umesto viška, manjak od 8,7 milijardi dinara

rss

04.04.2007. (Tanja Stanković)

Da je država blagovremeno dobila državnog revizora, danas bi javnost u Srbiji bila lišena nedoumica u vezi sa javnim finansijama. Ko je u pravu - Vlada Srbije koja uporno tvrdi da je višak u državnoj kasi šest puta veći nego što je Uredbom o privremenom finansiranju bilo predviđeno, ili domaći i strani eksperti koji dokazuju da u budžetu postoji pozamašni manjak koji nije rezultat isključivo razlike u metodologoji i evidentiranju prihoda i rashoda nego, pre svega, nekontrolisane ekspanzije fiskalne politike.
Ministarstvo finansija tvrdi da su prihodi ostvareni u prva tri meseca ove godine bili 32 milijarde dinara veći od planiranih. Međutim, kako je u prihode uračunato i ono što je država dobila prodajom treće licence za mobilnu telefoniju (25,4 milijarde dinara) teško da se može prihvatiti konstatacija da su budžetski prihodi za 16 odsto nadmašili plan i da su za 50 odsto viši nego ono što je prikupljeno u državnu kasu u prva tri meseca prethodne godine. Istina, predstavnici Ministarstva podsećaju da je naplata poreza u prvom kvartalu ove godine bila znatno efikasnija nego prethodne godine, ali ekonomisti upozoravaju da ni podatak o prihodima od akciza i PDV veći za 16,5 milijardi dinara u odnosu na ono što je Uredbom bilo predviđeno kao ni 34 milijarde dinara više u odnosu na prošlogodišnji budžet ne može da se uzme zdravo za gotovo, jer se ne sme zanemariti koliko na to utiče povraćaj PDV iz 2005. godine realizovan u prvom kvartalu 2006, što bazu za poređenje čini nerealnom.
Kada je reč o rashodnoj strani u Ministarstvu finansija ukazuju na uštedu od osam milijardi dinara u odnosu na predviđeni okvir. Prema toj računici 116 milijardi dinara potrošenog novca budžetskih korisnika samo je 6,4 milijarde više u odnosu na državne rashode prethodne godine. U rashode, međutim, nisu uračunati izdaci za vanrednu isplatu (uoči izbora) dela duga penzionerima u iznosu od 6,5 milijardi dinara, kao ni 9,5 milijardi dinara potrošenih za Nacionalni investicioni plan. "Kada se tome pridodaju i obračunati jednokratni privatizacioni prihodi, onda se, umesto suficita od 36 milijardi dinara koliko je prema tvrdnjama Ministarstva finansija u državnoj kasi bilo viška, suočavano sa deficitom od 8,7 milijardi dinara", ističu ekonomisti.
Prema oceni Stojana Stamenkovića, urednika MAT, verovatno će biti teško realizovati preporuku MMF da se kraj 2007. godine dočeka sa suficitom u državoj kasi od 2,75 odsto BDP, ali bi bilo i tekako dobro da se budžet bar dovede u ravnotežu.
- Da bi to bilo učinjeno tekuće rashode bi trebalo smanjiti za 25 do 30 milijardi dinara i za toliko redukovati sredstva namenjena NIP. Mada Vlada tvrdi da su rashodi u prvom kvartalu ove godine kao i oni planirani za prvo polugodište logični s obzirom na povećanje plata u poslednjem kvartalu prošle godine, pitanje je koliko su povećanim rashodima kumovale i druge stavke na rashodnoj strani budžeta. Dodatan odgovor svakako traži i to što je uredba koja je utvrđena u decembru prošle godine menjana da bi sredstva namenjena za realizaciju NIP-a bila povećana sa 15,5 na 19,6 milijardi dinara kada se ispostavilo da je za prva tri meseca utrošeno samo 9,4 milijarde dinara - ističe Stamenković.
Očito, većina stavki u državnoj kasi pod lupom eksperata izgleda drugačije od slike koju daje Ministarstvo finansija čijim je predstavnicima bilo važno da istaknu da je "stanje dinarskih sredstava Srbije 44,1 milijarde dinara, od čega račun izvršenja budžeta 4,2 milijarde, što je gotovo četiri puta više u odnosu na vreme kada je Koštuničina vlada preuzela mandat." Javnost, međutim, ima pravo da zna, a to je upravo zadatak državnog revizora, ne samo kakva je likvidnost budžeta, da li u kasi ima viška ili manjka para, nego i kako su ta sredstva isplanirana i da li se troše u skladu sa planom.

U suprotnom smeru
- Događaji u vezi sa privremenim finansiranjem u prvom polugodištu 2007. potezi su koji idu u suprotnom smeru od onog na koji ukazuju MMF i na koje mi, već mesecima, ukazujemo. Sugestija MMF bila je da se u drugom tromesečju, po metodologiji koju primenjuje Fond, u budžetu ostvari suficit od 13 milijardi dinara. Međutim, koliko smo mi mogli da izračunamo, rashodi predviđeni Uredbom premašuju polovinu rashoda rebalansiranog budžeta za 11 do 12 milijardi dinara i vode u deficit od 29 milijardi dinara, objašnjava Stojan Stamenković, urednik MAT.


# budžet
@


 



Budite obavešteni

Dozvoljavam da mi ovaj portal dostavlja obaveštenja o najnovijim vestima