Aleksinačke vesti - novosti Aleksinac
Search
cirilica | latinica

Srpska ćirilica iz Rimskog doba?

rss

15.08.2006. http://www.pogledi.rs/

ARHEOLOGIJA

VELIKO OTKRIĆE KOD POŽAREVCA

SRPSKA ĆIRILICA IZ RIMSKOG DOBA!

Zvanična istorija uči da je srpska ćirilica nastala u 10. veku. Međutim, sada je srpska ćirilica otkrivena na Margumskom natpisu nastalom između 1. i 6. veka, Što dovodi u pitanje i teoriju o dolasku Srba na Balkan

PIŠE: Miroslav KOVAČEVIĆ

FOTO: Marko DIMITRIJEVIĆ

Antrfile:

''Oče naš'' ili "Tata hnah''

Sličnosti srpskog i sanskritskog jezika, pomogle su Staniši da prevede hrišćansku molitvu ''Oče naš" ili ''Tata hnah''.
Molitva glasi: Kah asi na nabhahsi (koji jesi na nebesima), da vi vidha nama tvaja (da se svetli ime tvoje), dabhijat aphi rađa tvaja (da bude carstvo tvoje)...

OSNOVNI TEKST

Pre pedesetak i više godina na lokalitetu ''Orašje'' kod Dubravice, u blizini Požarevca, tim arheologa je pronašao brojne predmete iz praistorije, antike i srednjeg veka. O nađenim predmetima se saznalo više tek 1982. godine, dolaskom arheologa Dragana Jacanovića za direktora Narodnog muzeja u Požarevcu. Kao mlad i znatiželjan čovek, Jacanović se zainteresovao nalazima upakovanim u muzejske depoe i prepuštene zaboravu. Tada je našao i dva fragmenta rimske opeke sa uklesanim čudnim natpisom i ćiriličnim slovima D, V i I, dok druga slova do tada nikada nije ni video. Opeka je imala dimenzije 40 sa 25 cm a bila je debljine 4 centimetra. Na njoj je bilo ispisano oko 180 znakova, od kojih su 49 bili različiti. U dokumentaciji i izveštajima rukovodilaca iskopavanja sa lokaliteta, u stručnim krugovima poznatom kao antički grad Margum, i tekstovima dr Rastislava Marića, Đorđa Manoa-Zisija i prof. Milutina Garašanina, koji su sprovodili iskopavanja i tumačili latinske tekstove iz Marguma, arheolog Jacanović nije našao prateću dokumentaciju i o opeci; pretpostavljao je da o njoj, koju je sada imao i u rukama, tim stručnjaka nije mnogo znao.
Mladi arheolog se zainteresovao za poreklo nađene rimske opeke i počeo da se raspituje kojoj vrsti pisma pripada. Arheolog Miroslava Mirković, stručnjak za antiku, bila je sigurna da se ne radi o latinskom i grčkom pismu, pa je zatraženo mišljenje stručnjaka za srednji vek. Ni epigrafičari se nisu složili oko toga: jedni su tvrdili da je u pitanju glagoljica, a drugi da se radi o natpisu ćiriličnog porekla. Zagonetni natpis na rimskoj opeci niko nije umeo da protumači!
Lingvista prof. Radivoje Pešić osamdesetih godina prošlog veka i sam se zainteresovao za rimsku opeku u Požarevcu. Bilo mu je čudno slovensko pismo na rimskoj opeci, znajući da lokalitet ''Orašje'' sadrži materijal Starčevačke kulture do polovine srednjeg veka. Vremensko poreklo Margumskog natpisa nije bilo moguće utvrditi a, da cela stvar bude i komplikovanija, preovladalo je mišljenje da je natpis na rimskoj opeci nastao u srednjem veku, iako ne predstavlja srednjevekovno slovensko pismo!
Pored opeke sa čudnim natpisom, na drugim predmetima rimskog doba otkriveni su žigovi Klaudijeve i Flavijeve sedme, odnosno četvrte legije. Natpis je bio utisnut u svežu opeku pre pečenja u keramičkoj radionici. Korišćene su i formule, skraćenice i ligature karakteristične za pismo Gornje Mezije krajem drugog i početkom trećeg veka naše ere. Saznanja vezana za oblik i fakturu opeke, uputili su stručnjake da odgovor potraže i u antici. Prilikom dekodiranja natpisa prof. Radivoje Pešić je naišao na reči zastupljene u rašansko-etrurskoj leksici, ali je natpis i dalje ostao zagonetka.
Posle svega ostalo je pitanje: da li Margumski natpis predstavlja tajnu, vešto režiranu prevaru ili se, naprosto, radi o poturenom falsifikatu? Do danas niko to nije utvrdio. Ostalo je zapisano da je u pitanju ćirilično pismo čiji su pojedini znaci, sa namerom ili ne, ispisivani naopako! Pored ćiriličnih slova, druga nisu slična poznatim pismima tog perioda. Margumski natpis je tako ostao zagonetka koju, pedeset i više godina, niko nije umeo ili, iz nekih drugih razloga, želeo da protumači.

PORUKA JE NAJZAD PROČITANA

Staniša Atanasijević iz Jagodine je istraživač i amater u oblasti istorije; strast mu je srpska drevna istorija. Rođen je 1935. godine u obližnjem Rakitovu; završio je srednju tehničku školu i Višu školu organizacije rada. Od skora je i penzioner, posle 40 godina rada na raznim poslovima u jagodinskoj ''Elektrodistribuciji''. Za jagodinski nedeljnik ''Novi put'' pripremio je do sada više napisa o poreklu Srba i sanskrit rečniku ali, to treba i reći, prilozi na ovu temu nisu naišli na očekivana reagovanja.
A pre desetak godina, sasvim slučajno, na jagodinskoj pijaci, Staniša je naišao na staru knjigu "Panča Tatra", štampanu 1920. godine u Novom Sadu. Knjiga je obilovala brojnim pričama, među kojima je uočio mnoga imena sličnih srpskim. To ga je motivisalo, ispričao nam je, da potraži i druge knjige iz stare indijske ''Vede''. Iz raznih izvora nabavio je petnaestak, a najvrednija je bila ''Bhagavadgita''. Prevedeno na sanskrit pismo naslov knjige znači ''Božja himna'', a Staniša i pojašnjava: Bhag-Bog, vad-hvat, hvatanje, gita-gitara, pesma. Ili, sveto pismo bramanske vere prasrba dok su živeli u Indiji pre pet hiljada godina. Moja saznanja, kaže Staniša, ubedila su me da su Srbi drevni narod Indije, i da su se na Balkan naselili mnogo pre od 6. veka i mnogo pre od Hrista.

TAJNA SANSKRIT PISMA

Rimska opeka sa zagonetnim tekstom iz Požarevca samo je jedan od dokaza da su Srbi oduvek bili na današnjim prostorima, tvrdi Staniša Atanasijević. Za Margumski natpis saznao sam iz nekog starog časopisa. Godinu dana sam ga proučavao, kao i pisma starih naroda: rune, starokeltsko, sanskritsko, starogrčko, starojevrejsko, glagoljicu, klinasto i druga, danima iscrtavao i tumačio smisao pojedinih znakova na rimskoj opeci. Bio sam iznenađen, nastavlja Staniša i pokazuje "prevod" natpisa sa rimske opeke. Koliko je samo tu starih srpskih reči, kao što su: tavnica, leš, sad, molim, mirni, ubiga, oteo, izele…
Sa primetnom mirnoćom Staniša Atanasijević nam potom i saopštava kako u Margumskom natpisu piše "da je neko ubijen od njegovih najbližih jer im je nešto oteo, da je ubijen u 32. godini i da je sada leš, sahranjen u vtavnicu…"
Jagodinski istoričari, sa kojima se Staniša druži, već su čuli za njegovo odgonetanje Margumskog natpisa. Pitali smo ga kako su reagovali. Ostali su praktično bez reči - odgovara i obaveštava nas da očekuje skorašnji sastanak sa direktorom Narodnog muzeja u Požarevcu.
Margumski natpis, iskopan u periodu 1947-1950. godine na lokaciji starog rimskog grada Margum kod Požarevca, više nije izazov, a ni zagonetka. Bar kada se radi o čoveku iz Jagodine, istoričaru i amateru, penzioneru Staniši Atanasijeviću.

ŠTA KAŽU ISTORIČARI?

Stanišino razmišljanje je zanimljivo, kaže jagodinski profesor istorije koji nije želeo da mu pomenemo ime. Vaspitavani smo da verujemo samo ''autoritetima'', te smo spremni da odbacujemo i samu pomisao da bi, neki zaljubljenik ili romantik, bio u stanju da otkrije značajne stvari. Ako se sve generalno odbacuje, tada se i dešava da se ''sa prljavom vodom izbaci i novorođenče''.
Penzionisani arheolog u Jagodini Savo Vetnić kaže:
"Zaista fascinantno! Jasno je da je natpis pisan ćirilicom, ali ostaje dilema u kom vremenu. Pošto stil podseća na mezijski, moguće je da se radi o rimskoj pločici. Ako bi se to pouzdano i potvrdilo, onda bi promenilo celokupnu istoriju naše pismenosti."
Dušan Vukotić, koji se bavi genezom jezika i do sada je objavio dve knjige na tu temu ("Praroditelj evropskog jezika'' i ''Srpska zora bela (velika tajna srpskog jezika)", pita:
"Zar nije došlo vreme da prestanemo da skrivamo dokaze koji bi nam značajno poslužili da se stavi tačka na lažnu istoriju Srba u antičkom dobu i srednjem veku?"
Dr Pešić je bio u pravu: Srbi su se zaverili protiv sebe samih! Verujem da je Staniša to dobro pročitao i tome bi se morao dati ogroman publicitet. Naravno, uz proveru da natpis nije falsifikovan, mada sumnjam da je tako nešto i moglo nekome pasti na pamet sredinom prošlog veka. Natpis je pronađen pre 50 godina i ne znam zašto se toliko čekalo. Da li je u pitanju naša nemarnost ili smišljeno skrivanje svih sertifikata koji su mogli da ''probude'' srpsku nauku?




Staniša Atanasijević pokazuje svoje otkriće

Margumski natpis

Stanišino tumčenje Margumskog natpisa

(BROJ 263, NOVEMBAR 2004)

(BROJ 263, NOVEMBAR 2004)


 

Sva prava zadržana, Pogledi - 2002.- 2005. godine.


# srednji vek
@


 



Budite obavešteni

Dozvoljavam da mi ovaj portal dostavlja obaveštenja o najnovijim vestima