Aleksinačke vesti - novosti Aleksinac
Search
cirilica | latinica

Reciklaža elektronskog otpada

rss

07.12.2007.

Reciklaža elektronskog otpada
Potpredsednik vlade Božidar Đelić bacio je juče peglu koju je doneo od kuće na traku prve fabrike za recikliranje elektronskog otpada i tako uradio dve važne stvari: prvo, oslobodio se kućne obaveze da pegla košulje i drugo – na Slanačkom putu br. 26 u Beogradu na ovako simboličan način otvorio je prvu fabriku za recikliranje elektronskog otpada na Balkanu.

Novootvoreno postrojenje koje će stare računare, dotrajale pegle, rasklimane tastature i slične predmete rastavljati na korisne metalne i plastične delove ima i komercijalni i društveni značaj.

Đelić je napomenuo da Srbija može ostvarivati dobit od 60 do 90 miliona evra godišnje ako razvije recikliranje elektronskog i električnog otpada.

– Pre tri godine u Srbiji je reciklirano tri odsto ove vrste otpada. Otvaranjem fabrike danas smo u mogućnosti da recikliramo 10-12 odsto. Napredujemo, ali smo još daleko od evropskog proseka (60 odsto) i Japana u kojem se reciklira 90 odsto elektronskog otpada – rekao je Đelić.

Postrojenje može da reciklira tonu i po do dve elektronskog otpada za sat vremena, razlažući ga na dve trake na magnetni i nemagnetni deo. Problem e-otpada u Srbiji, prema Draginovom mišljenju, mogu da reše tri takva pogona za reciklažu.

- Do kraja godine u Skupštini Srbije naći će se zakoni o upravljanju otpadom i upravljanju ambalažnim otpadom. Otpad nije đubre, već resurs od kojeg može dobro da se zaradi. Procenjuje se da je godišnji promet od reciklaže u svetu 160 milijardi evra - naveo je Dragin.

Prema rečima savetnika potpredsednika Vlade za održivi razvoj Zorana Cvijanovića, e-otpad predstavlja ključni problem u upravljanju otpadom, jer su aparati sve jeftiniji i često se menjaju u domaćinstvima.

Postrojenje je nastalo iz trogodišnjeg istraživačkog projekta Instituta Mihajlo Pupin i firme Strategija ekološke trgovine. Naime, Institut je razvio specijalnu tehnologiju za reciklažu e-otpada koja njegov neupotrebljivi deo svodi na minimum. U projekat je uključena i nemačka kompanija za proizvodnju opreme za reciklažu MEWA. Ona je proizvela postrojenje za preradu e-otpada, takozvanog dezintegratora, koji otpad rastavlja na sastavne elemente i omogućava njegovu ponovnu upotrebu.

- Država mora da ima kontrolu nad reciklažom zbog toga što je to resurs. Evropska unija je e-otpad proglasila za jedan od većih izvora plemenitih metala. Postoji veliko interesovanje kod domaćih proizvođača za materijalnom dobijenim reciklažom, zbog toga što ga uvoze. Najveći problem je što ne postoji zakon koji uvoznika e-opreme obavezuje da plati i njegovu reciklažu - istakao je direktor Strategije ekološke trgovine Nebojša Vraneš.

Tržište elektronskog otpada u Srbiji, prema Đelićevim rečima, vredi između 60 i 90 miliona evra. Reciklažom jednog računara od 30 kilograma u proizvodnju se vraća 25 kilograma kvalitetnog materijala, otpad druge i treće kategorije čini 4,7 kilograma, a ostaje tek 0,3 kilograma materijala koji se ne može reciklirati. To su toneri, baterije i katodne cevi. Direktiva EU koja reguliše prikupljanje i reciklažu elektronskog otpada obavezuje države članice da recikliraju najmanje četiri kilograma e-otpada po stanovniku.

Reciklaža fiksnih telefona u Telenoru

U akciji reciklaže mobilnih telefona kompanija Telenor je od maja prikupila 60.000 mobilnih aparata, odnosno pet tona materijala, od kojih 90 odsto može ponovo da se upotrebi. Zbog toga, iz ove kompanije kažu da su pokrenuli i akciju reciklaže fiksnih telefona. Naime, donošenjem fiksnog aparata u neku od Telenorovih prodavnica građani dobijaju popust na kupovinu mobilnog telefona i tarifni paket.



# Božidar Đelić
@


 



Budite obavešteni

Dozvoljavam da mi ovaj portal dostavlja obaveštenja o najnovijim vestima