Aleksinačke vesti - novosti Aleksinac
Search
cirilica | latinica

Kuće od slame?

rss

24.10.2007. D

Kuće od slame?

Prenosimo iz H-ALTER-a.

Gordana Petrovčić

Kad se male ruke slože: Ovoga ljeta u Istri, kod Bala, grupa volontera-prijatelja dovršava kuća od bala slame. U tijeku je završni sloj žbukanja. Volonteri prosijavaju zemlju crljenicu koju su iskopali za buduće jezerce nedaleko kućice od slame. Zatim tu zemlju, koja je ujedno pigment koji daje crvenkastu boju zidovima, u tačkama miješaju s glinom, pijeskom i vapnom, dodavajući vodu kako bi dobili kompaktnu, žitku smjesu koja potom rukama mogu lako nanositi na zidove od slame. No, ništa bez odgovarajućeg omjera...

Stavljamo četiri mjerice vapna, četiri zemlje, ili ovisno o željenoj boji može dvije mjerice zemlje i dvije gline, i dvanaest mjerica pijeska, priča nam bacajući rukama žbuku na zidove Igor Drandić iz Eko-art centra Eia koji usred mediteranske šume kod Bala gradi održivo imanje i edukacijski centar. Završnom, trećem sloju žbuke prethodila su dva sloja od zemlje, gline, pijeska i usitnjene slame, uz dodavanje vode. Umjesto miješalice, poslužile su ljudske noge koje su u improviziranom bazenu gazile smjesu. Slamnati zidovi se obavezno moraju ožbukati kako bi se slama zaštitila od vanjskih utjecaja. Cementna žbuka neprikladna je za korištenje u kombinaciji sa slamom, jer stvara nepropusni sloj i zid ne diše, što može uzrokovati kondenzaciju vlage s unutrašnje strane zida i truljenje slame.

Za razliku od nekih drugih građevinskih materijala, slama pruža mogućnosti gradnje nepravilnih oblika koji nerijetko završavaju više kao umjetničko đelo. Tako su se u Istri odlučili za nepravilan zid što je kućici dalo poseban šarm. Ali kuća od slame može biti izvedena i tako da potpuno izgleda kao objekt građen konvencionalnim materijalima. Slama neprimjetno ostaje među slojevima žbuke i jedini dokaz njene prisutnosti je znatno niži račun za grijanje.

Unutrašnjost kuće, iako još nema ugrađene prozore i vrata, pružala nam je ugodnu svježinu, tijekom vrućeg vikenda kojeg smo proveli u Istri. To smo mogli zahvaliti zidovima od bala slame debelim oko pola metra i zelenom krovu, na kojem u zemlji i šljunku, koji su zamijenili crjepove, rastu biljke. Slama je, naime, odličan izolacijski materijal, kao i šljunak i zemlja.

A sada da krenemo od temelja. Teren na kojem je počela gradnja prvo je očišćen i poravnan. Zatim su određene dimenzije kućice, u Istarskom sluča ju četiri na četiri metra. Za potporne stupove iskopane su rupe u zemlji dubine oko 25 centimetara koje su ispunjene armiranim betonom, a na željezne šipke, koje su ostavljene da vire iz središta stupića utaknuti su noseći stu povi na kojima je sagrađena drvena konstrukcija i na njoj krovište. Tlo je posuto šljunkom debljine oko deset centimetara koji je potom dobro utaban. Na šljunak gđe će doći zid od bala slame postavljene su daske izolirane ljepenkom. Zatim su ugrađeni okviri za prozore i vrata koji moraju biti širi s obzirom da je širina bala sijena oko 40 do 45 centimetara.

Važno je da su bale dobro prešane i suhe. Za našu kućicu trebalo je 170 bala, dugih 90, te visokih oko 45 centimetara, priča Igor. Bale se ne slažu jedna na drugu već poput cigli, ali bez vezivnog sredstva. Povezuju ih metalne šipke ili naoštreni drveni kolci koji se probijaju kroz njih. Bale se još mogu povezati i s daskama koje se u razmacima postavljaju s vanjske strane zida od slame. Materijal za ovu kućicu od 16 četvornih metara, visine 3,20 i 3,70 metara, kako bi dobili pad radi odvodnje vode, koštao nas je 10.000 kuna, kaže Igor.

Na gotovo isti način rađena je i prva kuća od slame, u ovo naše moderno vrijeme, na Recikliranom imanju koje je projekt otvorenog edukacijskog centra Zelene mreže aktivističkih grupa (ZMAG), u selu Vukomerić na Vukomeričkim goricama nedaleko Zagreba, kao i kućica Društva za kulturu i suživot s prirodom Kneja u Lopatincu kod Čakovca. Sve tri kućice su proizvod otvorenih radionica koje su organizirale ekološke udruge. Radi se o malim objektiva, veličine oko 15 četvornih metara, koji će se koristit kao pokaz ni primjerci u svrhu edukacije o gradnji slamom.

Kuća u Vukomeriću primjer je gradnje s lokalnim materijalima. Naime, kao nosivi stupovi poslužila su debla bagrema iz susjedove šume, glina za žbuku izvađena je sa samog Recikliranog imanja, slama je iz okolnih sela, a prozori i vrata pokupljeni su s odlagališta krupnog otpada i uređeni. Pregradni zidovi u kućama od slame mogu biti od pečene ili nepečene opeke, koja se suši na suncu, a izrađuje od odgovarajuće smjese gline i pijeska. Zida se na isti način kao s pečenom ciglom jedino što se za povezivanje ne koristi cementni mort, nego smjesa gline i pijeska. Pregradni zidovi mogu se napraviti i od žitke smjese gline i slame. Smjesa se stavlja u oplatu (šalung) ili se nabacuje na pleter ispleten od šiblja. Instalacije se postavljaju na slamu, ispod žbuke, ili na žbuku.

Problem pri gradnji kuća od slame predstavlja nedostatak zakona za slamu kao građevinski materijal. Balirana slama u Hrvatskoj, naime, još uvijek nije certificirani građevinski materijal. Tako da se slama, iako ima bolja izolaciona svojstva od nekih priznatih izolacijskih materijala, zasad ne smije legalno koristiti u graditeljstvu. U Austriji i Njemačkoj provedena su sva potrebna

ispitivanja na slami i dozvoljeno je njeno korištenje, ističe sociolog Dražen Šimleša iz ZMAG-a.

Literatura o detaljnim opisima gradnje kuće od slame i njenim prednostima može se nabaviti u ZMAG-u,

 www.zmag.hr.

Zdravlje za ljude i prirodu

Načini gradnje kuća kroz povijest su varirali ovisno o klimatskim uvjetima, raspoloživom građevinskom materijalu i ljudskim potrebama. Pojavom industrijskih građevinskih materijala gradnja svuda postaje uniformirana, bez obzira na klimatske uvjete i raspoloživost prirodnih resursa. Rezultat je život u često nehumanim, energetski neefikasnim kućama i zgradama, čija funkcionalnost i estetika često ne zadovoljavaju naše potrebe. Nerijetko se događa i da je zdravlje ljudi ugroženo.

Dokazano je da mikrovlakna iz kamene i staklene vune, koje se koriste kao toplinska izolacija, mogu biti štetna za čovjeka ako dospiju u pluća. Isparavanja od raznih umjetnih materijala, boja i lakova također dugoročno mogu utjecati na zdravlja ukućana. No, trpi i priroda. Proizvodnja industrijskih građevinskih materijala često uzrokuje onečišćenje, ističe sociolog Dražen Šimleša iz ZMAG-a. U proizvodnji cementa se, na primjer, troši golema količina energije koja dolazi od fosilnih goriva. Moderno graditeljstvo stvara pri gradnji i rušenju objekata velike količine otpada. Prilikom i nakon gradnje kuće od slame nema otpada. Slama je obnovljivi materijal koji se može uzgajati svake godine, jer energija potrebna za njenu proizvodnju dolazi od sunca.

Život u kući od bala slame pruža zdravo životno okruženje, jer slama je prirodan materijal. Ne uzrokuje ni alergije jer ne sadrži pelud, kao sijeno. Za razliku od betona, slamnati zidovi dišu, što rezultira bitno svježijim zrakom u prostorijama.

Za 100 četvornih metara 4000 kuna

Priča o tri praščića česta je asocijacija pri spomenu na slamnate kuće. Vuk je s lakoćom otpuše, a nesretni praščić beskućnik bježi k bratu u kućicu od cigle. Da je to zbilja tako, ova tehnika gradnje ne bi toliko dugo opstala. Praščić, u biti, nije znao da treba koristiti baliranu slamu i da se slama, kao i bilo koji drugi zid, može ožbukati, priča Bruno Motik iz ZMAG-a.

Razlog zašto je ova tehnika gradnje danas sve popularnija, pretpostavlja, je u ekonomskoj računici. Slama je poljoprivredni nusproizvod i može se nabaviti po cijeni, od tri do 10 kuna po bali uključujući često i dostavu, a dobiva se vrijedna kombinacija izolacijskih i statičkih svojstava.

Proizvodnja slame veća je od potražnje i uglavnom se smatra otpadnim materijalom. Za objekt od 100 četvornih metara treba oko 400 bala slame. Ako u obzir uzmemo najveću cijenu zidovi će koštati 4000 kuna, što je, opet, puno jeftinije nego zidovi od cigle ili blokova koje treba i povezati vezivnim materijalom i postaviti toplinsku izolaciju, objašnjava Bruno Motik.

Slama ima odlična izolacijska svojstva. Trenutni građevinski propisi zahtijevaju da koeficijent toplinske provodljivosti ne prelazi 0,35 W/m2K. U Europskoj uniji postoji tendencija da se to smanji na 0,25. A zid od slame, debljine oko 45 centimetara, ima koeficijent toplinske provodljivosti oko 0,13 W/m2K.

Bale slame su i izuzetna zvučna izolacija i pružaju nizak rizik od požara. Ožbukani slamnati zidovi manje su skloni požaru nego tradicionalne drvene kuće. Budući da je slama u balama vrlo gusto stisnuta, u njoj nema dovoljno kisika da bi se zapalila.

Ovčja vuna odličan toplinski izolator

Pri izolaciji zidova, krova i poda kuće mogu se koristiti prirodni materijali. Ovčja vuna, čije se ogromne količine u Hrvatskoj bacaju, odličan je toplinski izolator, a može se nabaviti besplatno. Energetski koeficijent ovčje vune daleko je bolji od onog kamene i staklene vune, kaže Matko Šišak iz ZMAG-a.

Vunu prije upotrebe kao izolacijsko sredstvo treba učiniti inertnom za životinjski mikrosvijet. Vuna se treba oprati u čistoj vodi pa umočiti u otopinu vode i boraksa i zatim dobro osušiti. Jedna od tehnika ugradnje ovčje vune kao izolacijskog materijala je stavljanje između dva sloja tvrđeg, masnog papira. Može se i direktno ugraditi u zid, ali ne bi se smjela staviti direktno na žbuku jer bi to spriječilo prosušivanje. Onaj tko ne želi biti sam svoj majstor može ovčju vunu pripremljenu kao izolacijski materijal kupiti u inozemstvu, u Austriji na primjer, no ona dosta košta.


http://www.net.hr/moj-dom/page/2007/07/31/0026006.html
Citat:

Gradi se slamom

Prirodni materijali sve više zaokupljaju pažnju ekološki osviještenih graditelja. Jedan od njih je i slama. Zidovi od balirane slame su izuzetno izdržljivi, omogućuju odličnu izolaciju, a uz to i dišu.

Slama je prirodni materijal, odnosno poljoprivredni nusprodukt, a kako se najčešće koristi za podlaganje stoke u štalama, cijena joj je niska.

Ima izuzetna izolacijska, ali i statička svojstva. U kućama od slame zrak je daleko kvalitetniji nego li u kućama od suvremenih građevnih materijala, jer za razliku od betona zidovi od slame dišu, piše uredidom.com.

Zbog toga je zrak u njima svježiji, a uz to slama je prirodni materijal koji ne sadrži štetne tvari, primjerice poput formaldehida, koji isparava iz suvremenih građevnih materijala.

Bale slame omogućavaju izuzetnu zvučnu i toplinsku izolaciju. Slama je u balama prilično stiješnjena, čime se smanjuje propusnost zraka, a on u njoj đeluje kao izolator. Zbog ovakve strukture, u balama nema dovoljno kisika, pa se ne mogu zapaliti.

Slamnati se zidovi žbukaju kako bi se slama zaštitila od vanjskih utjecaja, a time se opasnost od požara smanjuje na minimum.

Za žbukanje treba koristiti žbuku na bazi vapna. Osim što je ovakav način oblaganja zidova prirodniji i tradicionalniji, cementna žbuka stvorila bi sloj nepropustan za paru, koji bi spriječio isparavanje suvišne vodene pare iz unutrašnjosti kuće. Time bi se neutraliziralo osnovno svojstvo zbog kojeg se odlučujemo za slamu u građevinarstvu, a to su zidovi koji dišu

"A kako se to radi?

Želite li naučiti kako se grade kuće od slame, zaputite se u Varaždin 18. kolovoza na Knejinu radionicu. Ako vam je bliže Istra, raspitajte se kod Igora Dranića u Eko centru Eia, koji periodički održava radionice gradnje od balirane slame.

Ili se javite u Zelenu akciju, koja također održava slične edukacije"

Sukladno građevinskim propisima koeficijent toplinske provodljivosti ne smije prelaziti 0,35 W/m2K, dok se u Europskoj uniji teži k tome da se taj koeficijent smanji na 0,25, a slama omogućava da on bude čak dvostruko manji i od toga.

Slama može poslužiti kao osnovni građevni element ili se može primjenjivati kao građevni materijal u kombinaciji s drvenim ili drugim (naprimjer, betonskim) nosivim konstrukcijama.

Ukoliko se slamom ispunjava prostor između noseće konstrukcije, mogućnosti su neograničene, a ovakav način gradnje prihvatljiv je čak i u gradnji višekatnica, pa i nebodera.

Zidovi od balirane slame vrlo su izdržljivi, pa tako lako podnose statičko opterećenje konstrukcijom krova ili dodatne etaže.

Pri gradnji vikendice, a vi hrabriji i prilikom gradnje stambenih objekata, razmotrite mogućnost gradnje tradicijskim, odnosno prirodnim materijalima, kao što su drvo, slama i kamen piše uredidom.com.

Net.hr 31.07.2007.

http://www.net.hr/alternativa/page/2006/11/02/0125006.html

Kuće od balirane slame

Priča o tri praščića prva je asocijacija pri spomenu na slamnate kuće. Vuk je s lakoćom otpuše, a nesretni praščić beskućnik bježi k bratu koji je sazidao kućicu od cigle.

Da je to zbilja tako, ova tehnika gradnje ne bi toliko dugo opstala, piše Bruno Motik za Burin. Stvar je u tome što praščić nije znao da treba koristiti baliranu slamu i nije znao da se slama može ožbukati, kao i bilo koji drugi zid.

 

Razlog zašto je ova tehnika gradnje danas sve popularnija vjerojatno je u ekonomskoj računici.

Slama je poljoprivredni nusproizvod i može se nabaviti po relativno niskoj cijeni (od 3 do 10 kuna po bali sijena), a dobivena je vrijedna kombinacija izolacijskih i statičkih svojstava.

Mogućnosti koje pruža tehnika gradnje slamom gotovo su neograničene. Zid od balirane slame moguće je koristiti kao nosivi element, gđe se konstrukcija krovišta sidri direktno na zidove.

Češće se slama koristi kao ispuna, gđe se strukturalni elementi objekta grade najčešće od drveta, ali u nekim slučajevima čak i od metala ili armiranog betona.

Za razliku od nekih drugih građevinskih materijala, slama pruža mogućnosti izgradnje nepravilnih, organskih oblika koji nerijetko završavaju više kao umjetničko đelo, nego samo kao kockaste kuće na koje smo navikli.

Naravno, i kuća od slame može biti izvedena tako da potpuno izgleda kao objekt građen konvencionalnim materijalima.

Slama neprimjetno ostaje među slojevima žbuke i jedini dokaz njene prisutnosti je znatno niži račun za grijanje.

Slamnati zidovi se obavezno moraju ožbukati kako bi se slama zaštitila od vanjskih utjecaja. U tu svrhu se najčešće koristi žbuka na bazi vapna, a gđe je to moguće, glinene žbuke predstavljaju izvrsnu jeftinu alternativu.

Cementna žbuka potpuno je neprikladna za korištenje u kombinaciji sa slamom, jer stvara paronepropusni sloj i zid ne diše, odnosno onemogućen je prolaz viška vodene pare iz unutrašnjosti objekta prema van.

To može uzrokovati kondenzaciju vlage s unutrašnje strane zida, što rezultira truljenjem slame. Izbjegavanjem upotrebe cementa koji ionako nije poželjan materijal u ekološkom graditeljstvu potpuno rješavamo problem.

Kuće od balirane slame

Evo nekoliko razloga zašto se uopće upuštati u gradnju slamom.

1. Održivost

Slama je obnovljivi materijal koji se može proizvoditi/uzgajati svake godine. Energija potrebna za proizvodnju ovog materijala dolazi od sunca – obnovljivog izvora energije.

Kada objekt prestane biti u funkciji, slama se i nakon dugog niza godina može kompostirati ili koristiti u povrtlarstvu za malčiranje. Nema problema s otpadom.

Trenutni građevinski propisi zahtijevaju da koeficijent toplinske provodljivosti, odnosno, U(k) vrijednost vanjske ovojnice objekta koji se grije ne prelazi 0,35 W/m2K.

U Europskoj uniji postoji tendencija da se to smanji na 0,25. Tipičan zid od slame (najčešće debljine oko 45 cm) ima ovaj koeficijent oko 0,13 W/m2K, dakle dva do tri puta niži od modernih građevinskih materijala i mnogo niži od trenutačnih građevinskih propisa.


 
Kad bi se u građevinu od balirane slame još inkorporirala i načela pasivne solarne gradnje, kao što su termalna masa i velike staklene površine sa sunčane strane, dobili bismo energetski izuzetno efikasan objekt.

Ovakva gradnja znatno smanjuje količine goriva potrebnog za zagrijavanje tijekom zime, što naravno rezultira smanjenjem emisije CO2 u atmosferu.

3. Zvučna izolacija

Bale slame đeluju i kao izuzetna zvučna izolacija, pa nije rijetkost da se tonski studiji grade na ovaj način. Razina buke u kućama od slame je toliko mala da boravak u ovakvoj kući đeluje smirujuće.

4. Nizak rizik od požara

Slama gori. Da, ali ožbukani slamnati zidovi su manje skloni požaru nego tradicionalne drvene kuće. Budući da je slama u balama vrlo gusto stisnuta, u njoj nema dovoljno kisika da bi se zapalila.

Pokušaj da se zapali bala slame mogao bi se usporediti sa pokušajem da se zapali telefonski imenik.

Iako zasebne stranice gore, dok je knjiga zatvorena, nemoguće ju je zapaliti. Ne pokušavajte to kod kuće! Isto je i s balama slame.

Ako pokušate zapaliti cijelu balu slame dok je još uvijek povezana konopcima, iznenadit ćete se koliko je teško. Još kad na bale slame dodamo žbuku, rizika od požara nema.

To je i potvrđeno brojnim ispitivanjima na zapaljivost, o čemu možete pročitati na stranicama Njemačkog instituta za građevinska ispitivanja.

5. Niski troškovi izgradnje

U ovom trenutku proizvodnja slame je veća od potražnje za njom. Uglavnom je se smatra otpadnim materijalom.

Kod nas se cijena slame kreće od oko 3 do 10 kuna po bali, a često u cijenu ulazi i dostava. Za objekt od 100 m2 ugrubo možemo reći da nam treba oko 400 bala slame.

Ako uzmemo najskuplju cijenu u obzir, na zidove ćemo potrošiti 4000 kuna, što je puno jeftinije nego kad bismo gradili zidove od cigle ili blokova.

Osim toga, zidove od cigala ili blokova potrebno je povezati vezivnim materijalom i postaviti toplinsku izolaciju (danas se najčešće koristi ekspandirani polistiren-stiropor), što još više poskupljuje cijelu stvar.

Kod nas se cijena slame kreće od oko 3 do 10 kuna po bali, a često u cijenu ulazi i dostava. Za objekt od 100 m2 ugrubo možemo reći da nam treba oko 400 bala slame.

Ako uzmemo najskuplju cijenu u obzir, na zidove ćemo potrošiti 4000 kuna, što je puno jeftinije nego kad bismo gradili zidove od cigle ili blokova.

Osim toga, zidove od cigala ili blokova potrebno je povezati vezivnim materijalom i postaviti toplinsku izolaciju (danas se najčešće koristi ekspandirani polistiren-stiropor), što još više poskupljuje cijelu stvar.

6. Strukturalna stabilnost

Zidovi od balirane slame su više nego adekvatni za nošenje tipičnih tereta kao što su etaže, krovišta i teški nanosi snijega na krovu zimi.

Bale slame su prošla laboratorijska i empirijska istraživanja i pokazale su se pogodnima za izgradnju najmanje dvokatnica. Ako se slama koristi samo kao ispuna, a u svrhu nosivosti se gradi konstrukcija, mogućnosti su neograničene – teoretski bi se mogli graditi i neboderi.

7. Zdravo životno okruženje

Slama predstavlja izrazito zdravu alternativu modernim građevinskim materijalima. Slama je prirodan materijal i nema štetnih utjecaja.

Ne uzrokuje alergije jer se ne radi o sjenu, pa ne sadrži pelud (slama je od žitarica, a sijeno je pokošena livada, pa sadrži pelud poljskog cvijeća).

Kvaliteta zraka u kućama od slame bitno je bolja, jer ne ispušta nikakva isparavanja kao što su primjerice formaldehidi koje često ispuštaju moderni materijali. Osim toga, za razliku od betona, slamnati zidovi dišu, što rezultira bitno svježijim zrakom u prostorijama.

8. Izgradnja je osnažujuća i zabavna

Zbog jednostavnosti, izgradnja ovakvog objekta često đeluje osnažujuće na obične, nestručne ljude koji imaju malo ili nikakvog iskustva s gradnjom

Proces dizajniranja i izgradnje je puno dostupniji ljudima koji bi inače vjerojatno bili isključeni iz procesa. Prekrasan primjer su ženske grupe koje se bave izgradnjom kuća, a često zbog jednostavnosti izabiru baš ovu tehniku.

U patrijarhalnom društvu u kojem živimo, žene redovito bivaju isključene iz procesa gradnje uglavnom pod izgovorom da je gradnja "muški" posao zbog količine fizičkog rada.

Neprofitna mreža grupa  Women Build Houses bavi se povećanjem dostupnosti graditeljskih vještina i znanja ženama te promocijom održivog graditeljstva.

Više o ovoj grupi možete naći na Women Build Houses - http://www.imagegypsy.com/wbhwbh.htm

Stanje u Hrvatskoj

Iako se u posljednjih godina širom svijeta pojavljuje sve više kuća od balirane slame, u Hrvatskoj se ova graditeljska tehnika nedavno pojavila.

Velik problem predstavlja manjak zakonske regulative za slamu kao građevinski materijal. Tako da slamu, koja iako ima bolja izolaciona svojstva od nekih priznatih izolacijskih materijala, zasad ne smijete legalno koristiti u graditeljstvu

U SAD-u se može dobiti građevinska dozvola čak i za kuće u kojima slamnati zidovi nose krovište, dakle bez ikakve dodatne

nosive konstrukcije.

U Hrvatskoj su nedavno izgrađene prve tri kućice a nalaze u Lopatincu kraj Čakovca, u Balama u Istri i u Vukomeriću.

Sve tri kućice su proizvod otvorenih radionica koje su organizirale ekološke udruge. Radi se o malim objektiva veličine oko 12 m2, a koristit će se kao pokazni primjerci u svrhu edukacije o gradnji slamom.

Sva tri objekta izgrađena su od slame od lokalnih poljoprivrednika, a zidovi su ožbukani glinom koja je nađena na terenu ili u blizini terena izgradnje.



Linkovi:
http://www.zamirzine.net/spip.php?article3588
http://www.lamaisonenpaille.com/1024x800/frame.htm
http://www.greenhomebuilding.com/
http://www.bezkomentara.org/gradnja/kuca-od-slame-koju-zlocesti-vuk-nece-otpuhati/
http://www.baubiologie.at/
http://www.strawhomes.com/


LINKS

naturalhomes.org lists workshops conducted around the world relating to all aspects of natural building.

greenbuilder/discussion lists several green building discussion groups.

earthbuilding.com Earth Building Foundation's informative site.

naturalhomemagazine.com Natural Home Magazine's pleasing site.

networkearth.org home of The Art of Natural Building, The Last Straw Journal, The Straw Bale Solution, etc.

greenhouse.gov.au this on-line manual provides an overview of why natural building is important and specifies several techniques.

grisb.org The Geiger Research Institue of Sustainable Building features workshops, a strawbale certification program, articles and publications on many aspects of sustainable building, house plans (including a free emergency shelter plan), and links to much more information.

dirtcheapbuilder.com source for books and videos about natural building.

mudcrafters.com specializes in adobe floors and earthen plasters, with lots of pictures and descriptions.

lowimpact.org the Low-Impact Linging Initiative in England provides information and courses related to natural building.

foxmaple.com Fox Maple School of Traditional Building's Joiners' Quarterly.

naturalbuilder.com focuses on cob, adobe and natural plasters, with books and workshops on these topics.

motherearthnews.com Mother Earth News has provided solid information on many topics related to sustainable living for several decades, and now many of these articles are available on-line.

If you have a home you like to feature or would just like to browse through the selection of homes on display, go to naturalhomes.org

webconx.com discussion of various approaches to natural building.

Chapter One of the book Eco Pioneers: Practical Visionaries Solving Today's Environmental Problems By Steve Lerner; Pliny Fisk III: The Search for Low-Impact Building Materials and Techniques.

The Irish Eco Builders Website aims to be a technical source, discussion forum and contact base, for those interested in natural and eco-friendly buildings.

Seven Generations Natural Builders this group promotes natural building (especially cob and straw bale) through workshops and other assistance.

Harmony's Home Page lists lots of links (some annotated) to sites related to natural building in general.

housealive.org specializes in workshops on Natural Building, Design and Appropriate Technology.

newbuilder.co.uk publishes Building for a Future magazine, with many issues available on-line.

coopamerica.org a directory of green services and products.

lauriebaker.net an essay about the value of mud by architect Laurie Baker.

BLOGS

There are getting to be quite a few blogs out there that are devoted, at least to some extent, to natural building. Besides mine, here are some others that I have become aware of:

glenhunter.ca
pinkhammer.blogspot.com
oscarlisabuild.blogspot.com
builditwithbales.typepad.com
africanarchitecture.blogspot.com
lichenology.blogspot.com
sustainablehousing.blogspot.com
strawbaleredux.blogspot.com
orilliastrawbale.blogspot.com
strawbalers.blogspot.com
boundaryrammedearth.blogspot.com
rammed-earth-blog.blogspot.com
redwillowproject.blogspot.com
feedburner.com/strawbale/podcast
yestermorrowschool.natural-building-in-costa-rica
joated-loghome.blogspot.com
straw.gorogue.com
radio.weblogs.com
thestrawbalehouseplansblog.blogspot.com
ecovillage.lightwork.ca/our-blog-news-photos
historicrammedearth.wordpress.com
rammed-earth-southkorea.blogspot.com
strawbalestudioinsa.blogspot.com
ilovecob.com
buildinggreentv.com

ct-cordwoodoct06.blogspot.com
logman-logblog.blogspot.com
backyardnature.com
mjsworkshop.org
ktmagatyestermorrowdbschool.blogspot.com
thestrawbalehouse.blogspot.com
ithacaecohostel.blogspot.com
domes.blogspot.com
rammedearth.blogspot.com
earthbuilding.blogspot.com
straw.gorogue.com
runnyford.blogspot.com
stoneyard.blogspot.com
loghomescabin.com
strawbalecolorado.blogspot.com
stonehousestrawhouse.blogspot.com
oscarlisabuild.blogspot.com
cobstudio.blogspot.com
strawhousejournal.blogspot.com
strawbalemary.blogspot.com
sonoramarammedearth.blogspot.com
strawbale.tingull.com
goldenstrawbale.blogspot.com
newleafbud.blogspot.com
domesofearth.blogspot.com



# kuće od slame
@


 



Budite obavešteni

Dozvoljavam da mi ovaj portal dostavlja obaveštenja o najnovijim vestima