Aleksinačke vesti - novosti Aleksinac
Search
cirilica | latinica

Učitelj u penziji ne odvaja se od pera ni danas

rss

23.12.2020. Boža Marković

Slobodan Petrović - Brada zagazio je u osmu deceniju pre par godina, ali ne predaje se ni danas. Potiče iz znamenite porodice Petrović, iz Sušice u Rasinskom okrugu. Njegovi su u tursko vreme, zbog zuluma turskog bega Vrenzevića, kako nam je Slobodan ispričao, pobegli preko noći iz Sušice, kraj Velikog Šiljegovca i došli u Radevac. Tu su ostali sada samo grobovi njegovih predaka, na mesnom groblju kojih ima mnogo, dok se njegov otac doselio u Donji Adrovac, kada je Slobodan pošao u srednju školu.

Učitelj u penziji ne odvaja se od pera ni danas

Slobodan Petrović je završio Učiteljsku školu u Aleksincu i rado se seća svih iz njegove generacije: generala Nebojše Pavkovića, Srbe Rakića, šefa dopisništva "Večernjih novosti" iz Skoplja, Kocić Slobodana, Ljubiše Miladinovića i Marinković Novice, iz Žitkovca, Ljubiše Petrovića, poreklom iz Radevca, živi u Aleksincu, Bogoljuba Kostića, nekadašnjeg učitelja u Vakupa...

Nastavio je školovanje na VPŠ u Vranju, smer OTO sećajući se Staniše Stošića, Čede Markovića, Rutevčanke Gordane Grujić, Dragoslava Begovića, Dragoslava Ristića i mnogih drugih. Tu je završio smer koji mu je omogućio da pored učiteljskog poziva obavlja i posao nastavnika a muzičku kulturu i OTO u višim razredima, u Imljanima, i drugim školama u okolini, kod Travnika, gde je radio u školi kao učitelj. Pre odlaska iz Aleksinca pisao je za "Reč radnika" Aleksinac, a ljubav prema pisanju nastavio je u BiH, pišući za stručne listove: "Prosvetni pregled" Beograd, "Prosvetni list" Sarajevo, ali se i za "Glas" Banja Luka, "Večernje novosti" i "Ilustrovanu politiku" Beograd.

Ta njegova ljubav prema pisanju traje i danas. Njega i dalje drži ta mladalačka ljubav ka pisanju, koka mu pomaže da održava mentalnu kondiciju, ali i fizičko zdravlje koje mu je dosta narušeno. Pisanje mu dobro dođe kao odmor posle obavljanja nekih lakših poljoprivrednih poslova, jer mu je žao da mu njive koje je nasledio od  svojih roditelja budu neobrađene. Uvek se trudio i nalazio blizu ovog svog interesovanja. Formirap je ediciju "Zavičajno gnezdo". Do sada je objavio tri knjige iz ove edicije: "Radevačka hronika", "Razvoj osnovnih škola u Srbiji" i "Osnovna škola Radevac". Ovih dana priprema za štampu svoju četvrtu knjigu: "Osnovne škole u Moravskom srezu". Na tome neće stati, jer je već započeo knjigu o svom rodoslovu, kao i knjigu o radevačkoj crkvi, a već ima pripremljen rikopis knjige o teritorijalnoj organizaciji lokalne uprave ovog kraja, koja će uskoro biti spremna za štampu.

Ovaj primer je redak u novije vreme, jer je Slobodan Petrović-Brada jedan od onih stvaralaca koji se i zbog poznih godina ne odriču pisanja i ne zadovoljavaju se već napisanim i objavljenim knjigama. U svakom slučaju primer koji je vredan pažnje i uzor mlađim generacijama. Živi i stvara u Donjem Adrovcu, sa ženom Dobrinkom, učiteljicom u penziji. Voleo bi da njegovim putem pođe bar jedan od tri unuka. Prilika se ukazala Matiji Petroviću, najstarijem unuku, koji uskoro puni 18 godina, kome je deda Slobodan poverio mesto tehničkog urednika najnovije knjige, koju ovom prilikom najavljujemo. Recenzent ove knjige je Dragiša Marković, profesor iz Žitkovca.

Kad je reč o ovom hroničaru da kažemo da je on član Udruženja stvaralaca u kulturi "Zavičaj" u Žitkovcu, koje uskoro izdaje zbornik radova svojih članova, gde je i Slobodan Petrović zastuljen jednim od poglavlja iz svoje najnovije knjige.

Tekst i foto: Boža Marković


# Dragiša Marković Boža Marković - Nesvrćanin Donji Adrovac Slobodan Petrović Slobodan Petrović Brada
@


 



Budite obavešteni

Dozvoljavam da mi ovaj portal dostavlja obaveštenja o najnovijim vestima