Aleksinačke vesti - novosti Aleksinac
Search
cirilica | latinica

Šta je novo u Novoj 2022 – cene, porezi, novi sojevi i pomoć

rss

09.01.2022. N1

Novi, malo viši minimalac nego lanjski, drugačiji nameti pri registraciji vozila veće kubikaže, za nekoga skuplji, za nekoga jeftiniji prepis vlasništva pri kupovini polovnjaka, novi uslovi odlaska u penziju za žene, jednokratni paketi novčane pomoći, samo su deo novina koje nas očekuju u ovoj novoj godini. Na žalost, ono što smo iz 2021. zasigurno preneli u 2022. su - dalja poskupljenja, energetska kriza i novi soj koronavirusa.

Foto: arhiva

Cene u Srbiji su porasle za 7,5 odsto, kazuju zvanični podaci iz novembra 2021 – a u celoj godini za 7,8 odsto, kazuju zvanične procene. Fiskalni savet ocenjuje da siromašna domaćinstva u Srbiji već sada trpe inflaciju od 10 do 15 odsto. Siromašniji više novca koji zarade izdvajaju za kupovinu hrane u odnosu na bogata domaćinstva i zato je udar na njihov džep – veći.

Ekonomisti ukazuju da će nas inflacija sigurno pratiti i u ovoj godini i da su, uz nju važna pitanja na koja ćemo i u 2022. tražiti odgovore – energetska i zdravstvena kriza.

I dok se privreda priprema na e-fiskalizaciju za koju će morati da bude spremna najkasnije do kraja aprila - sa novim softverima i uređajima - što važi i za većinu paušalaca koji do sada nisu morali da imaju fiskalne kase, građani prebiraju po novčanicima i računaju kako je to inflacija samo 7,5 odsto, a litar ulja umesto oko 120 dinara koliko je koštao uoči pandemije, sada plaćaju i 80 odsto više.

Poskupljenje hrane

U novembru 2021. u odnosu na novembar 2020 opšti rast cena iznosio je 7,5 odsto. Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, cena hrane za godinu dana uvećala se za 12,2 odsto. Najviše su poskupela ulja i masti, za 22 odsto, povrće za 20 odsto, voće za gotovo 17 odsto, meso za 14 odsto...

Cene osnovnih namirnica - ulja, brašna, šećera, dugotrajnog mleka i svinjskog mesa trenutno su - zamrznute. Ova mera oročena na 60 dana trebalo bi da istekne prvih dana februara.

Privrednici već upozoravaju da će poskupljenje struje - iako je rast cena električne energije ograničen ipak je, kažu, rast - uticati na dalji rast svih proizvoda.

"Cena od 75 evra po megavatčasu u proseku znači 50 odsto višu cenu za privredu, konkreno 56,25 odsto kad je reč o recimo, mojoj kompaniji. To poskupljenje za EPS znači najmanje milijardu evra prihoda koji će poslužiti da se pokriju gubici usled nedavnih havarija kada je po visokoj ceni morala da bude uvezena struja. Bruka je uopšte to što su privrednici bukvano poslednjih dana decembra dobili definisanu cenu struje za 2022. godinu jer tu cenu struje morate da ukalkulišete u svoj proizvod, a kako da planirate kad do poslednjeg trenutka ne znate cenu“, upozorio je Zoran Drakulić.

Državna pomoć

Sto evra za mlade - od 16 do nenavršenih 30 godina, 300.000 dinara za prvorođeno dete, po 100.000 dinara za drugorođeno i trećerođeno dete, kao i subvencija od 10 do 50 odsto vrednosti za kupovinu prve nekretnine za majke koje od ove godine rode dete (uz mogućnost subvencionisanja do detetovog prvog rođendana), nove su mere pomoći koje je država najavila pred kraj prošle godine.

Penzionerima, ranije je najavljeno, sleduje po 20.000 dinara u februaru.

Zdravstvenim radnicima, u januaru, takođe jednokratno, biće uplaćeno po 10.000 dinara.

Poskupljenje kredita

Kamatne stope na rekordno su niskom nivou. U Srbiji je referentna kamatna stopa na "pandemijskom" nivou od jedan odsto, a to je stopa po kojoj se "ravnaju" sve druge kamate na dinare u našoj zemlji.

Ali, i to bi moglo da se promeni tokom ove godine.

Sredinom decembra, uvećavši svoju kamatnu stopu sa 0,1 na 0,25 odsto, Banka Engleske postala je prva velika svetska centralna banka koja je podigla troškove zaduživanja od početka pandemije koronavirusa. Isto su najavile i američke Federalne rezerve, ali za proleće ove godine. Evropska centralna banka - za kretanja na našem tržištu najvažnija svetska centralna banka, za sada drži nivo kamatne stope u postojećim okvirima.

U Narodnoj banci Srbije za portal N1 su u decembru 2021. naveli da još ne treba očekivati zaoštravanje finansijskih uslova u zoni evra u smislu povećanja kamatnih stopa.

"NBS ne očekuje ni veće negativne efekte donetih odluka Evropske centralne banke na domaću privredu u 2022, niti na nivo industrijske proizvodnje i izvoz, a ni na na cenu zaduživanja privrede i građana", istakli su u centralnoj banci.

Nenad Gujaničić, berzanski analitičar i glavni broker društva "Momentum sekjuritis" za portal N1 ističe da će eventualni rast kamatnih stopa u evrozoni svakako uticati na Srbiju, ali da će ovo podizanje kamata biti - postepeno.

Promena kamata u evrozoni će, ističe svakako imati uticaja i na nas, a najpre će ga osetiti dužnici s obzirom da su svi značajniji krediti vezani za kretanje Euribora.

Oporezivanje polovnih automobila

Dugogodišnji zahtevi da se promeni način obračuna poreza na upotrebu motornih vozila i sa kubikaže pređe na starost kao odrednicu, dala je delimične rezultate.

Vlasnici vozila veće kubikaže, starih od pet do 20 godina, od ove godine plaćaće niži porez prilikom registracije. Ovo se odnosi samo na vozila radne zapremine preko 2.000 kubika. Oni koji voze automobile starije od 20 godina neće plaćati manji porez u odnosu na dosadašnji.

Ko plaća viši, ko niži porez kod kupovine polovnjaka
U ovoj godini počinje primena još jedne novine vezane za polovna vozila - osnovica za oporezivanje pri kupovini polovnjaka od drugog građanina više se neće utvrđivati iz kataloga, već će zavisiti od tri parametra: starosti, kubikaže i snage. Ovim bi trebalo da se ubrza registracija vozila na novog vlasnika.

Poreska stopa (porez na prenos apsolutnih prava) ostaje 2,5 odsto, ali novi vlasnik više neće morati da čeka na rešenje od Poreske uprave kako bi automobil preveo na sebe, već će se namet plaćati kroz takozvano "samooporezivanje", po zakonski utvrđenoj formuli.

Osnovica za oporezivanje računa se po formuli: (320 X radna zapremina + 6400 X snaga motora) X koeficijent starosti vozila.

Koliko tačno iznose koeficijenti za koju starost vozila pogledajte u ovom tekstu.

Ova zakonska novina nekima će doneti veće, a nekima manje troškove.

Prve računice pokazale su da će porez na prenos aposlutnih prava biti manji nego sada kada je reč polovnjacima mlađim od 10 godina, dok će se kod starijih uvećati.

Ove izmene zaživljavaju od 31. marta, a država od tog trenutka više neće prodavca polovnjaka posmatrati kao poreskog obveznika u ovoj kupoprodaji između građana, već – kupca.

Žene idu kasnije u penziju

Od januara ove godine zaživeo je i novi način obračuna penzija - podignuta je granica za starosnu penziju za žene.

Granica je pomerena za dva meseca, pa je za žene novi uslov - navršene 63 godine i četiri meseca života i najmanje 15 godina staža osiguranja. Kod muškaraca i dalje važe isti uslovi - 65 godina života i najmanje 15 godina staža osiguranja.

Osim ovog osnova za starosnu penziju, prema navodima Republičkog fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje, osiguranici oba pola mogu pravo na penziju da ostvare sa navršenih 45 godina staža osiguranja, bez obzira na godine života.

Nove osnovice za penzijske doprinose

Od uplate za januar 2022. godine važe nove osnovice osiguranja, koje su za 8,72 odsto više nego prethodne godine. Građani, kako je saopštio Republički fond za penzijsko i invalidsko osiguranje, mogu da se opredele za jednu od 13 osnovica osiguranja, nezavisno od stručne spreme koju imaju. Tako je najmanji mesečni trošak za one koji samostalno plaćaju penzijske doprinose sada 7.720 dinara. A najviši - 110.285 dinara.

Veći minimalac

Susedna Crna Gora usvojila je izmene zakona kojim je novi minimalac u toj državi 450 evra. U Srbiji se radni sat po novom računa 201,22 dinara, što za mesec sa 160 radnih sati daje minimalac od 32.195,2 dinara.

Frilenseri po starom, klubovi po "novom"?

Za frilensere u 2022. godini - ništa novo. Bar ne uskoro.

Obračun poreza nastavlja se po trenutno važećem rešenju, dok se ne usvoji zakon o fleksibilnim oblicima rada koji tek treba da se sroči.

Poreska uprava je, međutim, pred kraj prošle godine diskretno ukazala da očekuje da od klubova, kafića i ostalih organizatora raznih zabavnih programa do 5. januara dobije "napismeno" podatke o sklopljenim ugovorima sa izvođačima zabavne, narodne muzike i zabavnog programa.

Oni koji se ogluše o ovu već postojeću zakonsku obavezu, rizikuju da im poreski inspektori privremeno zatvore lokal u trajanju od 30 dana.

Omikron i flurona

Ipak, čini se da će i u ovoj, 2022. godini, glavnu "reč" kada se radi o ekonomiji i dalje imati - koronavirus.

Prvih dana januara već je oboren neslavni rekord u broju zaraženih građana u toku 24 časa. Novi soj virusa - omikron već pokazuje "rezultate" svog delovanja. Primećen je, za sada samo u okruženju, i nastanak nove "kombinacije" gripa i koronavirusa, takozvane - flurone...

Izvor


# automobil plata penzija cene inflacija Krediti minimalac
@


 



Budite obavešteni

Dozvoljavam da mi ovaj portal dostavlja obaveštenja o najnovijim vestima