Aleksinačke vesti - novosti Aleksinac
Search
cirilica | latinica

Aleksinac od župe ka SANU

rss

27.01.2020. Tekst i foto: Boža Marković

Nedavno potpisani sporazum Centra za kulturu i umetnost u Aleksincu i Ogranka SANU u Nišu o saradnji u oblasti nauke, kao i „Protina beseda“ u ovom Centru 22. januara ove godine otvara jedno novo poglavlje u približavanju nauke sredini kakva je Opština Aleksinac. Da, Aleksinac to zaslužuje govore brojni akademici ponikli u ovoj sredini, računajući i manja mesta poput Žitkovca, a za dvojicu braće Tihomira i Vladimira Đorđevića, vezuju se i imena mesta Katun, Lužane, Tešica..., dok se za druga mesta: Jasenje, Rutevac, Gornji Adrovac, Kamenicu, Čukurevac, Gornje Suhotno, Bobovište, Moravac, Jakovlje, Prekonozi i dr. vezuje kao sa mestima u kojima su rasli doktori nauka i drugi naučni radnici, od kojih neke mlađe, možda, očekuje zvanje akademika.

Aleksinac od župe ka SANU

No, vratimo se temi, koja među prvima koja se ostvaruje na osnovu ugovora sa Ogrankom SANU u Nišu i CKU Aleksinac. Tema se nameće sama po sebi zbog značaja ovog Aleksinčanina koji je u njemu rođen pre 154 godina, na ovaj dan. O njemu je knjigu napisala Zorica Peleš i posle drugog izdanja očekuje se treće. Zorica Peleš, biograf prote Steve M. Dimitrijevića poznata je aleksinačkoj javnosti od promocije njene knjige 2002. godine, kada je njena knjiga objavljena 2001. promovisana u gradu na Moravici. Ona je na knjizi počela da radi 1999. godine, i ubrzo zatim objavljena je njena knjiga „Prota Steva Dimitrijević - anđeo božji za južnu Srbiju“. Promociji je prisustvovao tadašnji episkop niški preosvećeni Irinej, profesor Kalezić sa Bogoslovskog fakulteta u Beogradu, a u predsedništvu je bio i Dragiša Popović - Bobi Prekovački, pesnik, pisac i sekretar Opštinske organizacije Crvenog krsta Aleksinac. Bili su tu i predstavnici Aleksinačkog namesništva, od kojih pominjemo Ljubišu Nedeljkovića, koji je pored profesora Miograga Spirić i Milana Ristića, sveštenika, koji su jedini znali mnogo više o proti Stevi nego ostali Aleksinčani. To stanje je do sada znatno poboljšano zahvaljujući Zorici Peleš, jer je ona nastavila svoj rad do danas i dalje istražuje mnoge pojedinosti o proti Stevi. Zahvaljujuću njoj Tehnička škola u Aleksincu je nazvana po proti Stevanu M. Dimitrijeviću, jer je podignuta na placu prote Steve, jer je on kao veliki dobrotvor zaveštao voćnjak đacima, koga sada učenici koriste za izvođenje praktične nastave, jedna od glavnih ulica u Aleksincu nosi njegovo ime, a Ministarstvo kulture Republike Srbije uložilo je sredtsva za obnovu crkve arhistratega Mihajla i Gavrila u kojoj je prota sahranjen na aleksinačkom starom groblju, Baturovac, koju je on sagradio svojim sredstvima, a od ove godine tradicionalno će se na datumu njegovog rođenja organizovati tribina o proti Stevi M. Dimitirjeviću.

Nadalje, Zorica Peleš svoj rad, povodom 150-te godišnjice od rođenja prote Steve Dimitirijevića je predstavila, Aleksincu i široj javnosti, 2016. godine u Zborniku radova sa međunarodnog naučnog skupa održanog 3. septembra  u Aleksincu pod nazivom "Aleksinac i okolina u prošlosti- 500 godina od prvog pisanog pomena 1516-2016.", u izdanju Zavičajnog muzeja Aleksinac. U radu ove „protine ćerke“, koja je tako nazvana zbog rada na njegovoj biografiji, bilo je reči da je prota Steva bio profesor i jedan od rektora Bogoslovske – učiteljske škole u Prizrenu, osnivač i dekan Pravoslavno - bogoslovskog fakulteta u Beogradu (1920), profesor petorice srpskih patrijaraha: Varnave, Gavrila, Germana, Pavla i sadašnjeg, Irineja, kome je bio predsednik ispitne komisije na maturi u Prizrenskoj bogosloviji. Bio je profesor, takođe, dvojice svetitelja: Nikolaja Velimirovića i Jovana Šangajskog. Prota Steva M. Dimitrijević poznat je i po tome što je učestvovao u pisanju ustava Svete Gore, bio je direktor srpske gimnazije u Solunu i bio referent manastira Hilandar od 1905-1911. U uvek aktuelnim srpsko-ruskim odnosima prota Steva odigrao je značajnu ulogu, kao delegat Crvenog krsta Kraljevine SHS, u vreme velike gladi u bivšem SSSR-u skoro godinu dana, od 1923. do 1924. godine nosio pomoć u hrani, lekovima, odeći i obući gladnoj pravoslavnoj ruskoj braći, pa je zato u Odesi izjednačavan sa svetiteljem.

O svemu tome nadahnuto i veoma ilustrativno do mnogih detalja i anegdota govorila je Zorica Peleš, spajajući uspešno deo prošlosti jednog znamenitog Aleksinčanina sa mnogim sadašnjim temama, ne izostavljajući neke detalje o Prvom srpsko-turskom ratu, kao i Nikolaju Nikolajeviču Rajevskom junaku iz romana „Ana Karenjina“ Lava Tolstoja, koji je najprevođenije delo posle Biblije. Utoliko pre, što je prota Steva M. Dimitrtijević bio svedok događaja o izbeglištvu mnogih Rusa posle 1917. godine i ubistva porodice poslednjeg ruskog cara Nikolaja Drugog Romanova, za kojim i danas žali prosperitetna Ruska Federacija, a sa njom i Republika Srbija kojoj je carska Rusija bila saveznik u tom ratu za oslobođenje od turskog ropstva. Ovo i zbog toga što su protinu crkvu na starom aleksinačkom groblju oslikali ruski slikari - emigranti, poput crkve zadužbine Karađorđevića na Oplencu, Belog dvora i druge širom Srbije.

Pošto nema više knjiga iz prvog i drugog izdanja knjige o proti Stevanu M. Dimitirijeviću objavljenih 2001. i kasnije njegov biograf Zorica Peleš, koja se zbog ove predanosti i obelodanjivanja istine o njemu smatra njegovom „ćerkom“, očekujemo da se ova knjiga uskoro pojavi kao treće izdanje i bude dostupna javnosti.

Tokom večeri na rad prote Steve M. Dimitrijevića osvrnuo se i profesor Filozofskog fakulteta u Nišu Goran Maksimović, doskorašnji dekan, sa posebnim osvrtom na protino istraživanje o Svetom Savi. U programu je učesvovao i Lazar Živković, apsolvent Pravnog fakulteta iz Niša, pobednik u besedništvu na svom fakultetu, poreklom iz Kambelevca kod Babušnice, kao i Mešoviti hor „Pevnica“ pod rukovodstvom prof. dr Marine Gavrilović, sa nekoliko numera, uglavnom, duhovne muzike koje odgovaraju ovom događaju.

Programu su prisutvovali profesor doktor Goran Obradović, dekan Pravnog fakulteta u Nišu, direktor Gimnazije „Stevan Sremac„ u Nišu, profesor Jelena Mićović, ali i akademik dr Radmila Tonković.  Prilika je, ali za rad istinitosti moramo da kažemo da je akademik dr Radmila Tonković veoma značajna gošća na ovom kulturno-naučnom događaju koja je završila studije na Univerziteu Lomonosov, jer je spremna da o pitanjima o kojima je čula obavesti rusku naučnu i kulturnu javnost, obavezala se da bude dostojan promoter naše sredine u Ruskoj Federaciji i temama iz teksta. Osim toga akademik dr Radmila Tonković je naučnik koja je zahvaljujući svom poslu napisala knjigu „Nebeske heroine sveta“ koja govori o ženama pilotima sveta, od kojih su najbrojnije Ruskinje, kojih ima preko tristotina. Da bi napisala svoju knjigu obradila je 2000 biografija žena pilota i koristila 1700 raritetnih fotografija. Njena knjiga objavljena je na ruskom i do sada je 43 puta promovisana u svetu. Akademik dr Radmila Tonković je jedina Srpkinja nosilac počasnog pilotskog „Znaka civilne avijacije RF“ i počasnog „Zlatnog letačkog znaka pilota PV i PVO VS“.

„Protina beseda“ organizovana je posredstvom CKU Aleksinac, a bili su prisutni direktor Aleksinačke gimnazije, predstavnici lokalne samouprave, aleksinačko sveštenstvo, profesori i učenici Tehničke škole „Prota Steva Dimitrijević“ i Aleksinačke gimnazije, predstavnici Crvenog krsta Aleksinac i Društva srpsko-ruskog prijateljstva „Pukovnik Rajevski“ Žitkovac i mnogi građani. Predstavnici OO Crvenog krsta Aleksinac uručili su nakon ove kulturne manifestacije knjigu o Crvenom krstu Aleksinac akademiku dr Radmili Tonković, kao specijalnoj gošći Zorice Peleš, pošto je prota Steva M. Dimitrijević bio aktivan u radu Crvenog krsta u vreme svog rada u zemlji i inostranstvu.

U zaključku da kažemo da je Ogranku SANU u Nišu ovo treći ugovor o naučno-kulturnoj saradnji i da su do sada zaključeni slični ugovori sa Narodnim pozorištem Niš i Kulturnim centrom Prokuplje, kao i da se time svojim značajnim aktivnosti pored značajnog približavanja Ogranku SANU u Nišu, ali i statusu grada kako je to prilikom potpisivanja ugovora o saradnji istakao predsednik Ogranka SANU Niš predsednik akademik Ninoslav Stojadinović.

Sve napred rečeno govori da Aleksinac zahvaljujući mnogim svojim velikanima iz prošlosti, od kojih su mnogi bili akademici, profesori iz raznih oblasti, generali, naučnici, osnivači mnogih državnih institucija, lekari raznih specijalnosti, geolozi, matematičari, sudije, inženjeri, fizičari, poljoprivredni stručnjaci,političari, etnolozi, istoričari, ligvisti, pisci, umetnici, ali i sadašnjim generacijama značajnih ličnosti i stvaralaca u raznim oblastima i svemu što se čini na unapređenju saradnje sa Ogrankom SANU u Nišu opravdano korača putem koga su utrli mnogi aleksinački akademici i ličnosti koji se u ovakvim prilikama pominju.


# Žitkovac Boža Marković - Nesvrćanin Gornji Adrovac Bobovište fotografija Centar za kulturu i umetnost pozorište Prokuplje Zorica Peleš SANU
@cekulaleksinac @


 



Budite obavešteni

Dozvoljavam da mi ovaj portal dostavlja obaveštenja o najnovijim vestima