Aleksinačke vesti - novosti Aleksinac
Search
cirilica | latinica

„Moja prva plata“ nije ni minimalac, a predstavlja rad bez ikakvih prava

rss

21.08.2020. Danas, Mašina

Vlada je još jednom briljirala po pitanju zapošljavanja mladih. „Moja prva plata“, Vladin program koju sprovodi Nacionalna služba za zapošljavanje, osim upitne zakonitosti, firmama obezbeđuje jeftinu radnu snagu za cenu ispod minimalca.

Prema objašnjenju na zvaničnoj internet stranici, Vladin program „Moja prva plata“ ima za cilj da podstakne zapošljavanje mladih i pruži podršku privredi u rešavanju problema s nedostatkom kadrova, a šansu da provedu devet meseci na radu u nekoj od firmi u Srbiji dobiće 10.000 mladih tek svršenih srednjoškolaca i diplomaca.

Međutim, upitno je šta podstiče i koje probleme rešava ovaj program za koji Vlada izdvaja dve milijarde dinara iz javnog budžeta. 

Mario Reljanović, stručnjak za oblast radnih prava, je za Danas prokomentarisao da je nejasna pravna osnova uredbe na kojoj se Vladin program zasniva, kao i vrsta ugovora na osnovu kojih će polaznici progama obavljati praksu kod poslodavca. 

Na pitanje Mašine o vrsti ugovora na osnovu kojeg će biti angažovani mladi, iz NSZ su odgovorili da će ta služba, poslodavac i izabrani kandidat potpisati trojni ugovor o regulisanju međusobnih prava i obaveza.

Uslovi u kojima će raditi mladi u programu „Moja prva plata“ – koji će se sprovoditi mimo radnopravnih okvira – ne udovoljavaju čak ni postojećim okrnjenim radnopravnim standardima. Osim što će primati nadoknadu koja je niža od minimalca, radno vreme koje će mladi utrošiti u okviru programa neće im biti prepoznat kao staž:

Njima ne ide staž, imaju samo delimično zdravstveno osiguranje za profesionalne bolesti i imaju naknadu koja je niža od minimalne zarade. Nema odmora, nema nikakvih drugih prava, poslodavac može da dovede nekog na praksu i dobije bez plaćanja radnika za visoko plaćenu poziciju, objasnio je Reljanović za Danas.

Nakon programom predviđenih 9 meseci rada u firmi, poslodavac neće imati više nikakve obaveze prema osobi koja je radila posredstvom Moje prve plate. Upitno je i to da li će poslodavac išta ulagati u ovaj program:

Što se tiče pitanja kolika su očekivana ulaganja poslodavaca, u ovom trenutku ne možemo davati nikakve projekcije, s obzirom da postoji mogućnost da poslodavac isplaćuje dodatna sredstva, ali će to biti poznato tek u momentu potpisivanja ugovora, odgovorili su iz NSZ na pitanje Mašine.

Na probleme koji se kriju u ovako zamšiljenom programu upozorava i Sekcija mladih Saveza samostalnih sindikata Srbije. Oni načelno pozdravljaju želju Vlade da doprinese položaju mladih ali i upozoravaju da je ovaj program pokrenut mimo Zakona o Socijalno-ekonomskom savetu (SES): „Uredba nije podneta SES-u na razmatranje, niti su socijalni partneri, sindikati i poslodavci imali prethodni uvid u nju“, kaže se u njihovom saopštenju.

Pored problema o kojima je u medijima govorio Mario Reljanović, mladi sindikalci se posebno osvrću na pitanje visine zarade:

Uredbu je neophodno proširiti u članu 4. tako da poslodavac korisniku Programa mora isplatiti razliku do iznosa minimalne zarade. Takođe, poslodavac korisniku mora obezbediti naknadu za topli obrok i prevoz. U suprotnom će radnik, korisnik Programa koji primi naknadu od 20.000 dinara na kraju meseca, „zaraditi“, uz najskromniju užinu, oko 15.000 dinara. Da li je to plata koju Vlada promoviše za svoje građane? Da li je iznos od 24.000 dinara iznos dovoljan za život u trenutku kada minimalna potrošačka korpa iznosi 37.714,50 dinara za mart?

Problemi s ovim programom za podsticanje zapošljavanja mladih nameću i pitanje da li se radi o slučajnom propustu Vlade, ili pak o promašenim politikama – promašenim, ako polazimo od interesa mladih da steknu dugoročnu sigurnost i žive dostojanstveno. 

Da je problem ne slučajni već sistemski, sugeriše nam činjenica da ovo nije prvi put da Vlada na pitanje zaposlenja mladih odgovara medveđom uslugom za tu društvnu grupu – dakle, tako što em omogućava izrabljivanje rada mladih, em ih navikava na nesigurne, slabo plaćene poslove i odnose s poslodavcima u kojima im je uskraćeno pravo na dostojanstven rad. 

Deceniju star program „Prva šansa“ sadržavao je slične probleme, i što je ključno, takođe nije davao odgovor na pitanje sigurnog zaposlenja mladih.

Ovom prilikom vredi podsetiti se i na promovisanje volotiranja mladih u Srbiji o čemu smo ranije podrobnije pisali. Tada smo ukazali na funkciju volontiranja kao prakse da se mladi naviknu na neplaćen rad

Kada je u pitanju zapošljavanje mladih, ne možemo zaobići višegodišnji reformski favorit vlasti – model dualnog obrazovanja. Ni taj program nije ponudio nadu za život rastućeg kvaliteta mladih. Ranije smo pisali o tome da će „uspeh“ dualnog obrazovanja pokazati pre svega u daljem smanjenju cene rada što će pogodovati isključivo privatnim kompanijama.

Naznake politike zapošljavanja koja bi omogućila sigurno i dostojanstveno zaposlenje mladih ne nalazimo ni u Nacionalnoj strategiji za mlade koja je usvojena 2015. godine. Strategija se ponajviše fokusirala na idividualizaciju odgovornosti za zapošljavanje i akcenat stavila na preduzetništvo i samozaposlenje – dakako bez kritičkog pristupa koji bi pokazao realistične mogućnosti mladih da osiguraju stabilnu budućnost sebi kao preduzetnici i samozaposleni. 

Imajući u vidu ovaj niz odluka vlasti po pitanju zapošljavanja mladih proteklih godina, opravdano možemo pretpostaviti da program „Moja prva plata“ nema nikakve propuste iz perspektive Vlade. Sve jeftinija radna snaga, trka do dna, je politika koju ona dosledno sprovodi, a odnos prema realnim potrebama i položaju mladih ne dopire dalje od izbornog slogana „Za našu decu“.


# Vlada Republike Srbije sindikat plata
@


 



Budite obavešteni

Dozvoljavam da mi ovaj portal dostavlja obaveštenja o najnovijim vestima