Aleksinačke vesti - novosti Aleksinac
Search
cirilica | latinica

Kopaonik biznis forum između predizborne kampanje i rata u Ukrajini

rss

11.03.2022. 🖋 Milan Ćulibrk 📸 Mladen Šurjanac 

Iako svi strahuju od nove globalne recesije, uz sve izraženiji rast cena, predstavnici vlasti su ostali pri procenama da će BDP Srbije nastaviti da raste i da će do kraja mandata sledeće vlade prosečne plate dostići 1.000 a penzije 500 evra. U ovoj jednačini, međutim, mnogo je nepoznatih

Kopaonik biznis forum između predizborne kampanje i rata u Ukrajini

Od utorka, 15. marta, vozovi u Srbiji će se, bar novom prugom od Beograda do Novog Sada, kretati brzinom 200 kilometara na sat, a do kraja mandata sledeće vlade prosečna plata će dogurati do 1.000 evra, a penzija do 500 evra. To je učesnicima 29. Kopaonik biznis foruma obećao ministar finansija Siniša Mali. Ostaje, međutim, da se vidi kojom će se brzinom i u kom smeru u narednom periodu kretati cene, kurs dinara i javni dug, s obzirom na to da je rat u Ukrajini već napravio darmar na svetskim robnim i finansijskim tržištima, a ti šokovi će se, pre ili kasnije, preneti i na Srbiju.

Nema dileme da bi više od 800 učesnika „srpskog Davosa“ volelo da se obistini sve što su im 7. marta obećali ministar Mali i guverner NBS Jorgovanka Tabaković - da će, uprkos svemu, Vlada i NBS održati fiskalnu i monetarnu stabilnost, da će kurs ostati stabilan, da će javni dug ostati pod kontrolom, da će inflacija već posle drugog tromesečja početi da gubi dah…

Utisak je, međutim, da ne dele baš svi optimizam ministra finansija i guvernera NBS, jer u ovoj jednačini ima mnogo nepoznatih, a od tih varijabli zavisi i konačni rezultat. Uostalom, kako je naglasio i Aleksandar Vlahović, predsednik Saveza ekonomista Srbije, zbog geopolitičke krize, izazvane sukobima u Ukrajini, mnogi svetski ekonomisti procenjuju da je izvesna i nova ekonomska kriza, poput one iz 2008. Drugi problem je što je vreme jeftinog novca definitivno prošlo i vrlo je neizvesno pod kojim uslovima će se države, kompanije i građani ubuduće zaduživati. Vlahović je naglasio da bi čak i u normalnim okolnostima nominalni rast plata trebalo da bude sporiji od nominalnog rasta bruto domaćeg proizvoda Srbije.

Jasno je, međutim, da od toga neće biti ništa.

Uostalom, ministar Mali je samo pola sata kasnije naveo da je prosečna plata u decembru 2021. iznosila 635 evra, a da će do kraja mandata sledeće vlade biti 1.000 evra. Za četiri godine, dakle, planira se rast zarada od oko 57 odsto, dok će istovremeno, prema najnovijim projekcijama MMF-a, BDP Srbije za pet godina da se poveća ukupno za manje od 23 odsto, i to pod uslovom da ove i sledeće godine poraste za po 4,5 odsto, a od 2024. do 2026. za po četiri odsto. A da bi se ispunilo drugo obećanje ministra Malog, penzije će morati da rastu četiri puta brže od BDP-a, ili za 90 odsto, jer je prosek sada 263 evra (30.978 dinara). Većini je jasno da se ova računica nikako ne uklapa u „švajcarsku formulu“, koja podrazumeva povećanje penzija za polovinu rasta plata i polovinu rasta cena.

Čak i pod uslovom da je u naredne četiri godine realno moguće ukupno povećanje plata za 57 odsto, po tom osnovu bi penzije mogle da porastu za 28,5 odsto. Uz to, čak i ako bi u narednom periodu inflacija ostala na sadašnjem nivou (a NBS tvrdi da će je značajno oboriti) od oko osam odsto, po tom osnovu bi penzije za četiri godine mogle da porastu za najviše 17 procenata. Po „švajcarskoj formuli“, dakle, uz rast plata od 57 odsto, godišnju inflaciju od osam odsto i isti kurs dinara kao danas, prosečna penzija na kraju četvorogodišnjeg mandata sledeće vlade ne bi mogla biti veća od 395 evra.

Opširnije u štampanom izdanju NIN-a 
 


# Siniša Mali plata penzija Kopaonik Jorgovanka Tabaković BDP biznis Aleksandar Vlahović
@


 



Budite obavešteni

Dozvoljavam da mi ovaj portal dostavlja obaveštenja o najnovijim vestima