Aleksinačke vesti - novosti Aleksinac
Search
cirilica | latinica

Jelena Dimitrijević: Svetska putnica

rss

18.10.2017. M. N. S.

Jelena Dimitrijević (1862-1945), književnica, feministkinja, verovatno prva žena sa naših prostora koja je obišla svet, prva žena putopisac, ali i prva žena koja je uspevala da za života svoja dela objavi.

Jelena Dimitrijević: Svetska putnica

Rođena je u Kruševcu kao deseto dete u bogatoj trgovačkoj porodici, od majke Stamenke i oca Nikole Miljkovića. Nakon očeve smrti prelazi s majkom u Aleksinac, gde se sama obrazuje predano čitajući knjige iz porodične biblioteke, uprkos teškoćama zbog povrede oka koju je zadobila kao devojčica. Udaje se za Jovana Dimitrijevića, potporučnika srpske vojske, i sa njim odlazi u Niš. Svoju opčinjenost istočnjačkom kulturom kojom je odisao ovaj grad, a naročito životom žena u haremima, Jelena opisuje u knjizi "Pisma iz Niša. O haremima".

Govorila je više stranih jezika, bila je članica ženskih organizacija poput Kola srpskih sestara, Ženskog društva, bavila se humanitarnim radom, a tekstove i pesme objavljivala u mnogim časopisima. O bogatim iskustvima sa svojih putovanja po Evropi, Americi, Aziji, Africi ostavila je svedočanstva u delima "Novi svet ili u Americi godinu dana", "Sedam mora i tri okeana. Putem oko sveta", "Pisma iz Indije", "Pisma iz Soluna" i dr. Pisala je o različitim kulturama i mentalitetima, poznanstvima sa značajnim ličnostima, susretima sa svetskim feminističkim organizacijama, polemisala je sa najvećim političkim autoritetima svog doba. Za svoj roman "Nove" (1912), o emancipaciji turskih žena u Solunu, dobija nagradu Srpske književne zadruge.

Nakon smrti u Beogradu 1945, ova književnica retkog talenta i originalnosti odlazi u zaborav. U zvaničnim istorijama književnosti možemo se informisati samo o njenom romanu "Nove" i da je "prikazivala najviše orijentalni svet, naročito život turskih žena", kako stoji kod Jovana Deretića, odnosno da su njena dela "bez veće originalnosti i jače snage", ali da ona ipak "imaju svog interesa i svoju čitalačku publiku", kako je pisao Jovan Skerlić.

Nigde se ne pominje da je za života uspela da objavi veliki broj knjiga, od kojih su neke prevedene na više jezika, ili da je dobitnica značajnih književnih priznanja. Tek devedesetih godina prošlog veka, zahvaljujući feminističkom čitanju književnica i teoretičarki poput Svetlane Tomić i Biljane Dojčinović, ponovo se javlja interesovanje za lik i delo Jelene Dimitrijević. Bez novog čitanja istraživačica ne bismo imali gotovo nikakvog znanja o "mislećim ženskinjama" tog doba i njihovim delima u kojima su propitivale društvene odnose i žensku podređenost.

Putopisi Jelene Dimitrijević jesu provokativni, polemički i feministički politizovani. Prema mišljenju Svetlane Tomić, njena "Pisma iz Niša. O haremima" su originalno delo, izuzetne umetničke snage i krajnje složeno napisano. Originalnost se ogleda u tome što dotad niko u srpskoj književnosti "nije uspeo da napiše putopis-epistolarni roman ili esejistički dnevnik u pismima, u kojem su glavne junakinje žene".

U svojim putopisima ona propituje represiju patrijarhata i ograničavanje slobode i ženske seksualnosti, i progovara o "novim" turskim ženama intelektualkama kod kojih se rađa svest o obespravljenosti i oduzimanju ženske individualnosti. Ravno sto godina kasnije roman "Nove" doživljava drugo izdanje (Službeni glasnik 2012), a grad Niš joj se odužuje postavljajući bistu na Niškoj tvrđavi i posvetivši joj jednu ulicu. Ipak, dela Jelene Dimitrijević, izuzetnog umetničkog talenta, originalnosti i naprednih ideja, još uvek ne pronalaze mesto u srpskoj kanonskoj književnosti.

M.N.S, Danas


# književnost Jelena Dimitrijević
@


 



Budite obavešteni

Dozvoljavam da mi ovaj portal dostavlja obaveštenja o najnovijim vestima