Aleksinačke vesti - novosti Aleksinac
Search
cirilica | latinica

Svetolik Radovanović

rss

22.03.2015.

Prvi ministar privrede u Srbiji, naučnik svetskog ranga, osnivač naše hidrogeologije, Svetolik Radovanović, rođen je 23. marta 1863. godine u selu Prćilovica kod Aleksinca.

Svetolik Radovanović

Radovanović je bio član Srbske kraljevske akademije i profesor Univerziteta u Beogradu, naučni radnik koji se smatra i začetnikom naše paleontologije, a 1892. godine, sa takođe slavnim geologom Jovanom Žujovićem, formirao je Srpsko geološko društvo. Posle Prve beogradske gimnazije, Svetolik je završio i Veliku školu u Beogradu, kao briljantan učenik.

Vrhunsko akademsko obrazovanje stekao je na Filozofskom fakultetu u Beču gde je na katedri za geologiju kod čuvenih profesora Najmara i Sisea bio među najboljim studentima.

U Beču je postao i prvi srbski doktor nauka u oblasti geologije i paleontologije.

Kao prvi srbski ministar privrede (1904, 1905) izvršio je velike reforme rudarskog i šumskog zakonodavstva. Doneo je prva pravila rudarsko-bratinske kase za osiguranje rudara, uveo nedeljno-praznične škole za šegrte i izdao prvi godišnjak rudarstva pri Ministarstvu privrede. Doneo je nov zakon o šumama i izdao „Rudarsku kartu Srbije“.

Za Radovanovića kažu da je bio rođeni profesor univerziteta, jedan od najboljih u Beogradu svih vremena. Plenio je oratorstvom, znanjem, pedagoškim i vaspitnim preporukama. Učinio je mnogo za modernizaciju Beogradskog univerziteta. Po isključivom izboru od strane profesora (koji su u to vreme bili zaista umne i moralne gromade) bio je u dva mandata dekan Filozofskog fakulteta i jednom prodekan.

Od 1905. godine postavljen je za direktora Geološkog zavoda pri Univerzitetu i tu ostaje do pezionisanja. Reorganizovao je i Geodetski zavod, i organizovao nastavu po uzoru na tada najcenjeniji evropski zavod, onaj u Beču.

Za vreme Prvog svetskog rata bio je u Parizu u zvanju visokog komesara za izbeglice. Posle rata bio je u jugoslovenskoj delegaciji kao ekspert za rudarstvo na Konferenciji mira.

Osim državnih i profesorskih poslova Radovanović je sav bio predan naučnom radu. Objavio je preko 80 naučnih radova na značajnim međunarodnim konferencijama, među njima i onaj najveće svetske vrednosti-„Podzemne vode“, jednu od prvih sistematizovanih svetskih hidrogeologija. Vrlo je uspešan bio u proučavanju flore i faune, a posle dužih istraživanja izradio je i detaljnu Geološku kartu Srbije. Radovanović je bio vrlo plodonosan i u oblasti seizmologije, izradio je Katalog zemljotresa u Srbiji a zahvaljujući njemu Seizmološka služba Srbije postala je moderna institucija na evropskom nivou. Njegov naučni rad „O južnokarpatskom šarijažu“ postavio je osnove za tumačenje tektonike Istočne Srbije.

Radovanović je bio omiljen među profesorima, studentima i istraživačima. Dobitnik je velikog broja visokih odlikovanja, među njima i Karađorđeve zvezde, Ordena Svetog Save, Ordena Rumunske zvezde, Krsta Crvenog krsta...

Umro je skrhan surovom bolešću, relativno mlad, u 55 godini (1928). Sahranjen je u Beogradu.

 

Zahvaljujemo Draganu Miloševiću


# Prćilovica škole nauka Znamenite ličnosti Svetolik Radovanović geologija Dragan Milošević podzemne vode
@


 



Budite obavešteni

Dozvoljavam da mi ovaj portal dostavlja obaveštenja o najnovijim vestima