Aleksinačke vesti - novosti Aleksinac
Search
cirilica | latinica

Šta nam rade deca?

rss

22.03.2012. Ivanka Ristovski

U svakodnevnoj borbi da obezbede egzistenciju, roditelji ponekad zaborave ili ne stižu da se bave i problemima dece. Stradanja tinejdžera prethodnih dana pokrenula su pitanja šta deca rade kada nisu u vidokrugu roditelja.

Šta nam rade deca?

Stradanja tinejdžera prethodnih dana potresla su čitavu javnost. U Aleksincu je 15-godišnjak izvršio samoubistvo zbog duga o kome ni škola ni roditelji nisu znali.

U selu kraj Petrovca na Mlavi, osnovac za volanom džipa uzrokovao je nesreću u kojoj je poginuo njegov vršnjak, a pet ih je povređeno.

Uvek kada se dese takve tragedije pokrenu se i pitanja koliko roditelji znaju šta im deca rade kada im nisu pred očima.

U svakodnevnoj borbi da deci obezbede egzistenciju, roditelji ponekad zaborave ili ne stižu da se bave i njihovim problemima. Tada se tinejdžeri u potrazi za odgovorima okreću onima za koje veruju da će ih najbolje razumeti. Uglavno su to njihovi vršnjaci.

Da su u periodu adolescencije drugari daleko važniji od roditelja, potvrđuju i stručnjaci. To, međutim, kažu, ne umanjuje roditeljsku odgovornost.

Psihijatar Zoran Milivojević kaže da i kod tinejdžera postoji poseban problem, a to je kada imaju nešto što ne mogu sami da reše.

"Njih je sramota i ne traže pomoć od roditelja tako da roditelji treba da, kada primete neke promene ponašanja, povlačenje i zatvaranje u sobu, da ostvare komunikaciju i saznaju šta je po sredi", navodi Milivojević.

Ponekad promene u ponašanju opaze najpre zaposleni u školi. Ipak, iskustvo pokazuje da se baš oni roditelji koji su deci najpotrebniji, po pravilu, najčešće i oglušuju o pozive.

"Imamo roditelje sa kojima nemamo skoro nikakav kontakt. Dešava se da dete izađe iz škole da roditelj ne poseti nijednom školu", naglašava profesor Leonid Jovanović.

Iako roditelji sa ovog podneblja često sebe vide kao požrtvovane ljude kojima su deca smisao života, slika porodičnih odnosa ponekad je potpuno drugačija.

Školski psiholog Danka Grozdović Bajić kaže da tužna statistika u njihovoj školi pokazuje da 45 odsto dece nije iz kompletnih brakova.

"Majke same po sebi koje se bore za egzistenciju, imaju problem i u vaspitanju i osam odsto dece nema jednog živog roditelja. Postoje i roditelji koji su sami problem, jer su karijeristi, zavisnici od kocke, novca, drugog pola ili sličnih stvari", navela je Danka Grozdović Bajić.

Ponekad neko ponašanje deteta izgleda kao grom iz vedra neba, ali istina je potpuno drugačija, upozoravaju stručnjaci. Takvom činu obično prethodi drama duboko u detetu koju, nažalost, mi odrasli – nismo videli.


# škole roditelji
@


 



Budite obavešteni

Dozvoljavam da mi ovaj portal dostavlja obaveštenja o najnovijim vestima