Aleksinačke vesti - novosti Aleksinac
Search
cirilica | latinica

Rusija pomogla besplatno, Francuzi naplatili do poslednje pertle

rss

25.11.2015. Branko Žujović

Rusija je barem u Velikom ratu na delu, bez rezerve, pokazala naklonost Srbiji, pružajući joj ključnu vojnu i materijalnu pomoć bez obaveze nadoknade, te primoravajući ucenom zapadne saveznike da preduzmu akciju evakuacije njene vojske iz Albanije.

To je besprimeran dokaz prijateljstva u politici, koja danas, o stogodišnjici prispeća prvih ruskih konvoja, nije kadra ni da oda dužnu poštu njihovom komandantu, kontra-admiralu Mihailu Mihailoviču Vesjolkinu, za kog su srpski oficiri verovali da je brat po ocu cara Nikolaja Drugog.

U danima kada Srbija, skromnije nego što se očekivalo, proslavlja stogodišnjicu početka Velikog rata i nedavno, iznenađujuće slabo posećano, otkrivanje Spomenika caru Nikolaju Drugom Romanovu u Beogradu, jedan drugi ruski heroj ostaje u senci ovih velikih jubileja. Reč je o kontra-admiralu Mihailu Mihailoviču Vesjolkinu, velikom, osvedočenom prijatelju Srba, o kojem sam ovde već pisao, koji je uspešno i hrabro komandovao Ekspedicijom posebne namene ruske Ratne mornarice, osnovanoj da Dunavom doprema pomoć Srbiji napadnutoj u Prvom svetskom ratu.

Ekspedicija posebne namene

Istoričar Danilo Šarenac svedoči da je konkretan posao organizovanja i slanja vojne pomoći u Srbiju pripao ruskom Ministarstvu mornarice, koje je formiralo Ekspediciju posebne namene. Ekspedicija je formirana 16. avgusta 1914. godine, na čelu sa tada kapetanom prve klase Mihailom Mihailovičem Vesjolkinom.

Za prevoz robe određeni su kapaciteti ruske Crnomorske flote, premda, kako navodi Šarenac, za ovu operaciju, zbog dubokog gaza, nisu mogli biti iskorišćeni veliki brodovi, pa je ruska mornarica po ovoj potrebi angažovala šlepove i trgovačke brodove Ruskog dunavskog parobrodstva.

Sve što je Ekspedicija posebne namene prevozila za Srbiju, smatalo se robom specijalne namene. To je značilo da se materijal priroritetno propuštao železnicama i vodenim putevima, uporedo sa isporukama za rusku vojsku, a sve na račun isključivo ruske blagajne.

Ruska luka na Dunavu, Reni, izabrana je za početnu tačku, dok su srpske „luke“ Radujevac, a od marta 1915. godine i Prahovo, predstavljale mesta istovara. U povoljnim vremenskim prilikama, put ruskih konvoja trajao je deset dana.

Pedeset konvoja besplatne ruske pomoći

Tokom 1914. godine, beleži Šarenac, u Srbiju je stiglo pet ruskih konvoja, a sledeće čak 45. Pomoć Srbiji bila je tolika da su Rusi pribegli proširenju kapaciteta luke Reni. Slične probleme imala je i Srbija.

Rekvirirani su privatni magacini kako bi se obilna ruska pomoć prihvatila. Kako ni u Prahovu ni u Radujevcu nije bilo savremene opreme za istovar, na ovim poslovima angažovani su ratni zarobljenici iz Austro-Ugarske. Izvori iz tog vremena svedoče da je pruga uskog koloseka Prahovo – Zaječar bila zatrpana ruskom robom.

Danas je nemoguće utvrditi tačne količine ruske pomoći Srbiji. Ipak, uvidom u sačuvane podatke o nekim transportima moguće je sagledati njene konture. Tako se samo jedan od konvoja sastojao od 32.814 sanduka sa municijom, 322 sanduka sa granatama, 214 navoja bodljikave žice, 203.750 kg uglja, 27.710 kg sena, 99 bačvi kiseline, 467 bačvi mineralnog ulja, 426 bačvi benzina, 67 bačvi špiritusa, dva artiljerijska oruđa kalibra 150 mm sa hiljadu granata i 13.000 granata za poljsku artiljeriju. Stiglo je još i preko 750 konja, kao i materijal za sklapanje pontona.

Drugi tovar, beleži istoričar Šarenac, sadržao je 110 konja, 100 vagona špiritusa, 7 sanduka sa radio i telegrafskim materijalom i jedan avion.

Samo tokom 1914. godine rusko Ministarstvo vojske poslalo je besplatno srpskoj i crnogorskoj vojsci, iz magacina u Kazanju, Kijevu i Orijenbaumu oko 15 miliona puščanih metaka i više od deset hiljada granata. Iz Lavova je za Srbiju u decembru 1914. godine poslato i zarobljeno trofejno nemačko i austro-ugarsko naoružanje.

Dva srpska južna toka

Za razliku od pomoći, koju je Dunavom dostavljala Rusija konvojima kontra-admirala Vesjolkina, Srbija i kasnije Kraljvina SHS i Jugoslavija platile su svako francusko dugme, svaki francuski metak, dugme, pertlu i svaku isporučenu pušku. Dakako, novcem, a često i višestruko skupljim ustupcima francuskim kompanijama na domaćem tržištu.

Francuska je potom dobila i Spomenik zahvalnosti na Kalemegdanu, iako je tek na intervenciju ruskog cara Nikolaja Drugog nevoljno pristala da počne evakuaciju ostataka srpskih trupa iz Albanije. Nedavno je u Beogradu ta nepravda delimično otklonjena, otkrivanjem Spomenika caru Nikolaju. Spomenik kontra-admiralu Vesjolkinu, kog su takođe streljali boljševici, a za kog su Srbi duboko verovali da je carev brat po ocu, još čeka svoje mesto u Srbiji.

Tekst o kontra-admiralu Vesjolkinu pišem na stogodišnjicu početka njegovog velikog podviga i na dan kada je objavljeno da Rusija, barem u ovom trenutku, odustaje od „Južnog toka“. U svetlu značaja ruskih konvoja 1914. i 1915. godine treba posmatrati i do juče važeću ponudu da se „Južni tok“ u Srbiji i samo u Srbiji gradi ruskim novcem, a otplaćuje od tranzitne takse.

To su dva neporeciva fenomena naklonosti Srbiji u evropskoj politici, od kojih je prvi, Vesjolkinov južni tok bio poguban po samu Rusiju (u trenutku najveće oskudice u naoružanju i u predvečerje revolucije Srbiji je isporučeno oko 120 hiljada pušaka), a drugi bi mogao u otrežnjujućem smislu da pogodi samu Srbiju.

Od ove nedelje, naime, Brisel je ponovo u prilici da demonstrira evropsku vrednost nepatvorenog partnerskog odnosa prema Beogradu. Imaće šansu da Srbiji, na primer, nadoknadi štetu od neotvorenih radnih mesta, izostanka naplate tranzitne takse za gas u budžetu, nemogućnosti izgradnje gasnih energetskih kapaciteta i izostanka na „Južni tok“ nadovezujućih investicija.

Zamišljeni nad ovim pitanjem, koje u istoriji ima višestruke, dakako negativne odgovore, mogli bismo, za početak, da priredimo stranicu na „Vikpediji“, posvećenu kontra-admiralu Vesjolkinu na srpskom jeziku, koje danas nema kao što sutra neće biti nadoknade štete iz Brisela. Šta više.

Branko Žujović
Izvor GLAS RUSIJE


# prevoz pomoć Rusija Francuska južni tok
@


 



Budite obavešteni

Dozvoljavam da mi ovaj portal dostavlja obaveštenja o najnovijim vestima