Aleksinačke vesti - novosti Aleksinac
Search
cirilica | latinica

Naša vlast najveći rasipnik na Balkanu

rss

16.11.2008. Piše: Branislav Krivokapić

Naša vlast najveći rasipnik na Balkanu

Po tome kako troši novac poreskih obveznika, srpska država je bez premca. Sa 26 članova vladinog kabineta balkanski smo rekorderi, a po učešću javne potrošnje u bruto društvenom proizvodu (BDP) od 45 do 50 odsto ubedljivo smo prvi u regionu. Ako je naš BDP u septembru 2008. procenjen na 34,68 milijardi evra, to znači da će državni službenici i korisnici budžeta ove godine „pojesti“ više od 15 milijardi evra. A s malo političke volje mogla se uštedeti skoro cela milijarda.

Cilj Vlade u 2008. je da smanji javnu potrošnju za približno 1,2 odsto, izjavio je državni sekretar Janko Guzijan u vreme kad je njegov šef u Ministarstvu finansija bio aktuelni premijer Mirko Cvetković.

Još rečitija bila je Diana Dragutinović sa konstatacijom da je poslednjih godina učešće javne potrošnje poraslo za 3,6 odsto – sa 40,4 na 44 odsto BDP-a, uz najavu da je pad javne potrošnje ključna stvar koja treba nam da se dogodi tokom 2009. godine.

Stariji pamte reči Miloševićevog premijera, pokojnog Mirka Marjanovića koji je, najavljujući jednu od akcija za smanjenje javnih rashoda, slikovito izjavio: „Kresaćemo sve redom!“ I posle 2000. vlast se ponaša identično. Sve najavljene mere štednje rasprsnu se kao mehur od sapunice čim na red dođe nova preraspodela političke moći.

Tako je bilo i nakon formiranja kabineta Mirka Cvetkovića. Dobili smo vladu sa povećanim brojem ministarstava, a broj službenika u državnoj administraciji za četiri meseca porastao je za 500.

Da je tako, potvrđuju reči jednog od aktuelnih ministara koji nam je u poverenju priznao: „Uvalili su mi dva državna sekretara, a šta će oni da rade, iskreno, nemam pojma.“

Gde su moguće uštede
(oblast, milioni evra god.)

državna administracija - 150
lokalna administracija - 120
javne nabavke - 250
javna preduzeća - 350
upravni odbori - 40
novac za Kosovo - 50

ukupno - 960
*Procena bazirana na efektima smanjenja broja zaposlenih i režijskih troškova, kao i na potencijalnim efektima suzbijanja korupcije

Ekonomisti godinama upozoravaju da javna potrošnja mora da se svede na nivo niži od 40 odsto BDP-a. U praksi se, međutim, dešava suprotno. A kad prigusti, kola se lome na korisnicima budžeta, kao što se to ovih dana po ko zna koji put dešava s penzionerima. Neosporno je da 12 odsto BDP, oko četiri milijarde evra koliko odlazi na isplatu penzija, predstavlja ogroman trošak.

Ali šta je sa drugim izdacima? Zar nije i sam potpredsednik Vlade Božidar Đelić priznao da se za plate zaposlenih u državnoj administraciji izdvaja 10 odsto BDP (oko 3,5 milijardi evra), tri puta više nego u Bugarskoj? Šta je sa novcem iz budžeta koji odlazi na Kosovo (pola milijarde evra godišnje), za koji je ministar za KiM Goran Bogdanović izrazio sumnju u regularnost protoka.

Šta je s korupcijom? Po Zakonu o javnim nabavkama, oko 12.000 naručilaca i oko 80.000 ponuđača u Srbiji godišnje zaključe 250.000 ugovora o javnim nabavkama u vrednosti oko 2,4 milijarde evra.

Procenjuje se da pet do 10 odsto ove sume ode na tzv. veliku korupciju. O sitnoj korupciji, onoj koja ne podleže obavezi javne objave tendera i gde o ponuđačima odlučuju činovnici nižeg ranga, da i ne govorimo.

A tek rupa bez dna zvana javna preduzeća u kojima su, po pravilu, prosečne zarade za 30 do 50 i više procenata veće od proseka privrede! Pa previše narodnih poslanika i odbornika lokalne samouprave, brojni savetnici na svim nivoima, preko hiljadu službenih automobila kojima se državni službenici voze bez ikakvih kriterijuma za njihovo korišćenje...

Broj zaposlenih u državnoj upravi

2000. - 8.099
2004. - 27.613
2005. - 24.500
2006. - 27.394
2007. - 27.892
2008. - više od 28.000

*Bez MUP (oko 43.700 zaposlenih), BIA (oko 2.000), Vojske (oko 43.500)…

Spisak oblasti gde su uštede moguće i relativno lako izvodljive prilično je dug, a vlada je sa restrikcijama krenula od onoga što narodu najviše bode oči – bezobrazno visokih plata u upravnim odborima preduzeća čiji je vlasnik država, a takvih je u Srbiji preko 660.

Samo zahvaljujući jednoj Vladinoj odluci – svođenju plata članova upravnih odbora na nivo prosečne zarade, uštedećemo oko 40 miliona evra godišnje.

A kolika će tek biti ušteda od „seče knezova“ koju najavljuje ministar za upravu i lokalnu samoupravu Milan Marković. Ako se u naredne četiri godine, kako je najavio Marković, broj zaposlenih u lokalnoj administraciji zaista smanji sa 22.000 na 12.000, u budžetima opština ostaće „višak“ od 120 miliona evra godišnje.

Od svega toga, međutim, neće biti mnogo vajde ako broj zaposlenih u državnoj upravi, koji je danas tri i po puta veći nego 2000. godine, nastavi da raste.

Poslednje značajno smanjenje državne administracije dogodilo se 2005. kada je pod pritiskom MMF-a državnu službu napustilo 3.000 ljudi.

Kako „štedi“ Fond PIO

Proletos je Fond PIO Srbije obavestio korisnike o prelasku na jednokratnu isplatu penzija uz objašnjenje da bi se na taj način na štampanju čekova i celokupnom administriranju isplate ostvarila ušteda od oko 900 miliona dinara godišnje.

Iako je početak jednokratne isplate najavljen za jun, to se ni do danas nije dogodilo. Osim proceduralno birokratskih, teško je naći druge razloge za odlaganje izvršenja odluke kojom bi se, ako je verovati računici Fonda PIO, godišnje uštedelo oko 53.000 prosečnih penzija.

Vlade na Balkanu
(država br. stanovnika br. članova vlade*)

Bugarska 7.650.000 - 19
Rumunija 22.350.000 - 18
Makedonija 2.060.000 - 23
Crna Gora 650.000 - 16
Hrvatska 4.500.000 - 16
Srbija 7.500.000 - 26
BiH 4.600.000 - 18
Slovenija 2.000.000 - 16

*Premijer, potpredsednici i ministri


# opština javna preduzeća automobil Crna Gora upravni odbor Božidar Đelić Goran Bogdanović
@


 



Budite obavešteni

Dozvoljavam da mi ovaj portal dostavlja obaveštenja o najnovijim vestima