Aleksinačke vesti - novosti Aleksinac
Search
cirilica | latinica

Osvrt povodom smrti Fidela Kastra

rss

26.11.2016. Miodrag Tasić

Bezmalo pola veka Fidel Kastro je vrhovna vlast na Kubi. Malom ostrvu na samo 80 milja od obala Sjedinjenih Američkih Država. Najmoćnije zemlje na svetu i ogorčenog Kastrovog neprijatelja.

Osvrt povodom smrti Fidela Kastra

637 puta su Amerikanci pokušali da ubiju Kastra i nije im se posrećilo. Nadživeo je Fidel devet američkih predsednika, a i pored teške bolesti kojom je ophrvan poslednjih godinu dana, može lako da se desi da nadživi i ovog sadašnjeg. Treba samo da poživi još godinu dana.

Kuba, raj na zemlji, kako ju je doživeo Kolumbo, kada se iskrcao na njeno tlo, do 1898. godine bila je španska kolonija. Te godine, posle poraza od SAD u kratkotrajnom ratu, Kuba postaje američki protektorat, da bi kasnije postala navodno nezavisna. Međutim, nezavisnost je plaćena davanjem Americi jednog dela teritorije, po zlu čuvenog Gvantanama, kao i mogućnosti da Amerika uvek interveniše kada su njeni interesi ugroženi.

Američki ambasador na Kubi je bio jača ličnost od kubanskog predsednika, po pravilu uvek diktator, mafijaš i baraba, a Kuba je početkom dvadesetog veka stecište američke mafije, prostitucije i prljavog biznisa. U takvom okruženju se rodio Fidel Kastro 1926. godine, kao treće dete u brojnoj porodici bogatih španskih doseljenika iz Galicije. Doduše, Kastrov otac je došao kao siromašni najamnik, ali se svojim radom i znanjem obogatio, tako da je na kraju posedovao plantažu šećerne trske na 12.000 hektara, farme, fabrike i slično.

Zahvaljujući bogatstvu mogao je Fidel da se školuje. Upisao je pravni fakultet i završio ga u roku, stekavši zvanje advokata. Bilo je to 1950. godine. No, još na fakultetu Fidel je istinski studentski vođa. Pleni svojom ogromnom snagom, rečitošću, što mu je veliki dar jer je mogao i po desetak sati da drži govor, hrabro se tuče s protivnicima. Neobuzdani karakter, ljubimac žena, ali i predvodnik nezadovoljnih, ugnjetenih i obespravljenih.

Sa 21. godinom Kastro učestvuje u neuspeloj ekspediciji za obaranje diktatora Truhilja u Dominikanskoj Republici, a već sledeće 1948. učestvuje u uličnim nemirima u Bogoti, glavnom gradu Kolumbije, izazvanim ubistvom jednog poznatog levičara.

I tada je Kastro definitivno postao revolucionar, borac za oslobođenje Latinske Amerike. 1952. godine general Batista je izvršio vojni udar i preuzeo vlast na Kubi. Prethodno je, dvadesetak godina ranije, već vladao kao diktator. Inače, kubanski predsednici su svi odreda bili kriminalci i diktatori i vladali su samo zahvaljujući represiji i pomoći Amerike. Međutim, mesec dana posle vojnog udara, mladi advokat Fidel Kastro tuži generala Batistu i traži kaznu od sto godina zatvora za diktatora!

No, u Latinskoj Americi se sudskim putem ništa ne postiže pa Kastro već sledeće 1953. godine sa 130 pobunjenika napada jednu kasarnu, s ciljem nasilnog osvajanja vlasti i rušenja generala Batiste. Poduhvat se završava neslavno jer su dve trećine pobunjenika pobijene a uskoro su pohapšeni preživeli, među njima Fidel i mlađi brat Raul, verna Fidelova senka. Fidel je osuđen na 15 godina zatvora, ali je posle dve godine pomilovan u opštoj amnestiji. Odmah nakon oslobođenja Fidel odlazi u Meksiko da sprema novu revoluciju. U Meksiku upoznaje mladog lekara iz Argentine, Ernesta Gevaru. Legendarnog Čea, romantika i profesionalnog revolucionara. Posle jednog razgovora od dvanaestak sati nastaje neraskidivo i duboko prijateljstvo, a tok istorije se okreće u novom smeru.

Već 1956. godine 82 pobunjenika se ukrcavaju u Meksiku na jedan skroman brodić i kreću u osvajanje Kube. I ponovo neuspeh. Brod stiže sa dva dana zakašnjenja i dočekan od vojske. Samo šesnaestorica preživljavaju pokolj, ali se oni okupljaju na planini Sijera Maestre i već kroz mesec dana ostvaruju prvu vojnu pobedu. Osvojena je mala kasarna. Neviđeni optimizam, hrabrost Fidela, Čea i ostalih, požrtvovanje s jedne, i mržnja stanovništva protiv korumpiranog režima s druge strane, kao i slabost samog režima dovešće Kastra na vlast za samo dve godine. 1.januara 1959. pobunjenici preuzimaju vlast.

Sa vlašću novih ljudi na Kubi nastaju i novi odnosi. Sprovodi se agrarna reforma, oduzima zemljišni višak. Kastro nacionalizuje fabrike šećera i ostalu industriju. Sve je u rukama američkih vlasnika. I odjednom postaje trn u oku Americi. Daje loš primer u oblasti od najvitalnijeg značaja za SAD-e. I već 1961. Amerika preko svoje obaveštajne službe organizuje pokušaj svrgavanja Kastra. Čuvena operacija u Zalivu Svinja, kada su dobro organizovani protivnici Kastra, uglavnom kubanski iseljenici sa Floride, pokušali invaziju, uz obilatu podršku i logistiku CIA-e. Međutim, pobunjenici su hrabro dočekani, čak je i Kastro lično učestvovao u borbama, bivaju masakrirani i poraženi a Amerika i predsednik Kenedi bivaju osramoćeni. Sada Amerika uvodi potpunu izolaciju Kube, ne kupuje šećer, glavni proizvod sa ostrva, ne daju ni litar nafte. I spas dolazi od SSSR-a. Hruščov nudi pomoć, koja se oberučke prihvata, a Kastro odjednom izrasta u marksistu. Kuba postaje socijalistička država. Ne iz ubeđenja, već iz nužnosti.

Od tada traje totalna ekonomska blokada Kube od strane cele Amerike, pokušavaju se atentati na Kastra a u vreme raketne krize 1962. godine i vojna blokada. Rusi su bili postavili krišom atomske rakete na Kubi i kad je Kenedi saznao za to malo je falilo da dođe do atomskog rata i opše kataklizme. Na kraju se Hruščov složio da povuče rakete a u zamenu za to da Amerika ne vrši ubuduće vojnu intervenciju protiv Kube.

Kastrova vlast se odlikuje velikim promašajima u ekonomiji, eksperimentima, hteo je čak da ukine novac kao sredstvo plaćanja, na Kubi vlada oskudica u hrani i racionalisano snabdevanje:  devedesetih godina 250 gr. hleba dnevno i par jaja ne deljno, ako i toga ima!

Ipak, Kastro izrasta u legendu. Druži se s velikim piscima; prijateljevao je s Hemingvejem, poslednjih četrdeset godina nerazdvojan prijatelj Gabrijela Garsije Markesa. Najveći novinari pišu o njemu, stvaraju mit, a sam Kastro je veliki manipulator. Na jednom zasedanju Ujedinjenih nacija u Njujorku nije mogao da dobije hotelski smeštaj. I Kastro se upućuje u crnačku četvrt, Harlem, gde ne bi niko odseo. Ali, izaziva opšte ushićenje i publicitet. Sutradan ga u Harlemu posećuje lično Nikita Hruščov!

Mnogi Kubanci beže sa Kube u obližnju Ameriku. Većina pokušava da se dokopa boljeg života, no u Americi su svi Antikastrovci. Drugačije ne bi mogli da dobiju pravo boravka. I Kastro, za razliku od ostalih zemalja socijalističkog lagera, dozvoljava ovim nezadovoljnicima da se isele. Daje luke za prihvat brodova, svako može da ode po sopstvenoj želji. Amerika likuje i propaganda čini svoje. Jedne godine je 125.000 Kubanaca otišlo za Floridu. Ali uskoro Amerikanci traže da Kastro primi nazad većinu svojih zemljaka. Naime, Kastro je poslao 27.000 hiljada kriminalaca i duševnih bolesnika. Direktno su dovođeni iz zatvora i ludnica na američke brodove!

Kastro je doživeo da ga Papa Jovan Pavle II poseti, to jest da mu dođe „na noge“. Inače, mada školovan u katoličkom duhu, Kastro nije mnogo držao do crkve.

I bivši američki predsednik i neprijatelj Džimi Karter dolazi mu u posetu. Svojim prkosom, hrabrošću, uz obilje sreće – hrabre sreća pomaže, dugotrajnim opstankom i pored neviđenog pritiska najmoćnije sile, Kastro je izrastao u legendu, mit, živu istoriju. Pa i kada ga uskoro ne bude više bilo, njegovo delo nije bilo uzaludno. Bez obzira šta se bude dešavalo sa Kubom. Revolucionarno seme je posejano širom Latinske Amerike. Danijel Ortega u Nikaragvi, Evo Morales u Boliviji, Hugo Čavez u Venecueli održavaju i šire taj plamen. A sam Kastro će ostati upamćen kao moderni Don Kihot, ali Don Kihot koji je pobedio današnje vetrenjače. Kao primer uspešnog odolevanja svetskoj tiraniji i despotizmu. U ovom trenutku je predmet politikološkog, filozofskog, ekonomskog izučavanja i novinarskih zapisa, u budućnosti biće to književna i flilmska figura.

Miodrag Tasić (objavljeno u časopisu „Svetionik“ juna 2007.)


# Miodrag Tasić Fidel Kastro
@


 



Budite obavešteni

Dozvoljavam da mi ovaj portal dostavlja obaveštenja o najnovijim vestima