Aleksinačke vesti - novosti Aleksinac
Search
cirilica | latinica

Efikasnost u privredi u senci hrasta

rss

27.07.2015. Miodrag Tasić

I pre su živeli ljudi. I mnogo toga podarili čovečanstvu. Treba to poštovati.
Zbog tradicije, kulture, imati obzir prema drugima.

Efikasnost u privredi u senci hrasta

Najpoznatiji skup ekonomista sveta održava se u Švajcarskoj. U malenom gradiću Davosu svake godine sjati se ekonomski vrh s kojim raspolaže ova planeta. Bude tamo i mnogo političara, medijskih ličnosti iz svih oblasti društvenog života, bezbroj novinara, uhoda, visoko rangiranih osoba za poslovnu pratnju i slično. Tako da se „elita“ sveta ima čime zabaviti u hladnim zimskim danima. Naravno, za goleme pare, ali ko odseda u Davosu, taj svakako nema novčanih problema.

Švajcarska ima i neprofitnu organizaciju pod imenom Svetski ekonomski forum. Razume se da ova organizacija stoji u neposrednoj vezi s ekonomskim skupom. Delovanje organizacije zasniva se na proučavanju ekonomskih tokova, kao što joj i samo ime kazuje. Ovih dana objavili su izveštaj o efikasnosti vlada u svetu. Proučavali su stanje u 144 država. Uglavnom zanemarili su neke patuljaste ekonomije, nevažne za svetsku privredu. Tako da se može reći da je predmet proučavanja bilo sve ono što ima neki značajniji uticaj. Na spisku najefikasnijih vlada prvo mesto zauzeo je Katar. Potom sledi Singapur, dalje Finska, Hong Kong, ujedinjeni Arapski Emirati, Novi Zeland, Ruanda, Malezija, Švajcarska i Luksemburg kao deseti. Ako izuzmemo Ruandu, sve ostalo je očekivano. 

Na začelju, kao najneefikasniju vladu ima Venecuela. Šesta otpozadi je Hrvatska, a visoko deseto mesto zauzima Srbija. Nažalost, ne po dobrom. Među prvima smo u tenisu, košarci, fudbalu u mlađim kategorijama... Poneko odskoči među slikarima, jedan režiser se visoko kotira, ima pojedinaca i u nauci. Istina, više u svetu nego u Srbiji, ipak postojimo i na tom polju. Jedino ekonomija ne funkcioniše. 

Inače, kao neefikasne vlade smatraju se one koje neodgovorno raspolažu finansijama, građane opterećuju prevelikim brojem propisa i ne vode transparentnu politiku. Od efikasnosti zavisi ekonomski rast države i konkurentnost privrede.        „Prevelika birokratija i previše propisa, nedostatak transparentnosti i nedostatni zakonski okviri dodatno opterećuju troškove poslovanja i onemogućavaju ekspanziju“, tvrdi Svetski ekonomski forum. 

I kome sad da veruješ? Svi naši evropski prijatelji, čitaj Britanija, Nemačka, Francuska i ostali, prosto su zadivljeni srpskim reformama, uspešnim ekonomskim potezima i hrabrošću srpske Vlade i pogotovo Visosti br. 1. Skoro da nam zavide, a ono Srbija, po Švajcarcima, među poslednjima. Jedina uteha, makar meni i onima koji slično razmišljaju, to što je Hrvatska i gora od nas. Eto, i od lošeg ima gore!

Međutim, imamo se čime i podičiti. Srpska politička elita ne pati od praznoverica. Ne robuje zastarelim verovanjima. Naprotiv. Elita je progresivna. Gleda napred. Tu nema levo – desno. Samo pravo. Dakle, ako put mora da ide pravo, tu nema odstupanja. Sve i da se na putu nađe ranohrišćanska crkva, hrast – zapis, star šeststo godina i slične stvari. Put ne može da skrene, da skrene od temelja crkve ili tamo nekog hrasta. Crkva će biti zatrpana, zapis posečen. To su hrabri potezi. Za ponos. Doduše, jedni se time ponose, neki drugi bi se postideli. Tako je to u životu!

Hrast u Holandiji

Mene plaši pomalo ova prevelika hrabrost. Zadivljen sam kao i drugi građani ove namučene zemlje mudrošću rukovodstva. Podržavam sve napore ka boljem životu, strane investicije, borbu protiv korupcije i kriminala, reforme, tranziciju, privatizaciju, razvoj dobrosusedskih odnosa... Ipak, hrast je sveto drvo kod Slovena. Bilo je posvećeno bogu Perunu. U vreme turskog ropstva, u nedostatku crkava, Srbi su svoje verske potrebe zadovoljavali pod osveštanim drvetom, najčešće hrastom, poznatom kao zapis. Zapis je svetinja za selo na čijem području se nalazi. U kori je ucrtan krst, dok pored drveta može biti postavljen kameni krst. Zapis je tabuirano drvo. Pod njim se ne odmara, ne beru se plodovi, čak se ne uzima ni opalo granje. Ne dao Bog da neko poseče zapis. Taj dobro neće da dočeka!

E, baš to me plaši. Nisam kao neki što se Boga ne boje. A ljudi ne stide. Možda je trebalo zaobići hrast – zapis u Savincu? Kao i ranohrišćansku baziliku. Ne počinje sve od nas. I pre su živeli ljudi. I mnogo toga podarili čovečanstvu. Treba to poštovati. Zbog tradicije, kulture, imati obzir prema drugima. Iako ne misle isto kao mi. To je, na kraju, civilizacijski gest. Čuvena pariska ulica, Šanzelize – Jelisejska polja, obiluje raskošnim drvoredom. Bezbrojno drveće, istovetno po veličini, obimu krošnje. Sve pod konac. Kad neko drvo, i pored izuzetne brige nadležnih oboli i ne može da se sačuva, to drvo biva odstranjeno a na njegovo mesto donosi se novo istovetne veličine i oblika. Čuva se svako drvo iako ih ima na stotine, ako ne i hiljade. A mi jedno drvo ne možemo da sačuvamo. Pa da vidimo za neku godinu koliko će biti usrećeni oni što ga posekoše, ali  i oni što su naložilida se poseče. Nije nemoguće da ova vlast baš zbog bazilike i hrasta izgubi sledeće izbore. Džaba posle kajanje. 


# auto-put Miodrag Tasić ekonomija Švajcarska hrast bazilika
@


 



Budite obavešteni

Dozvoljavam da mi ovaj portal dostavlja obaveštenja o najnovijim vestima